Einsteinov sindrom je neurološka dijagnoza na autističnom spektru koja se pojavljuje u djetinjstvu.
Često se uspoređuje s Aspergerovim sindromom jer su slični po njihovim karakteristikama.
Povijest
Pojam "Einsteinov sindrom" po prvi put je upotrijebio američki ekonomist i pisac Thomas Sowell u svojem djelu "Einsteinov Sindrom: Bistra djeca koja zakašnjelo govore"("The Einstein Syndrome: Bright Children Who Talk Late"). Dijagnozu je imenovao po Albertu Einsteinu jer je on kao dijete progovorio s tri godine, ali pokazao izrazito veliku darovitost sa strane znanosti i glazbe.
Karakteristike i dijagnoza
Karakteristike
Kao neurološka dijagnoza, Einsteinov sindrom ima behavioralne karakteristike usko vezane uz djetetov mozak. Njene karakteristike su zakašnjeli govorno-komunikativni razvoj u djetetu, repetetivni pokreti, sklonost maštarenju i socijalnom udaljavanju od drugih ljudi i izrazita nadarenost u drugim poljima znanja(kao što su glazba, tehnologija i znanost, u nekim slučajevima čak i književnost).
Dijagnoza
Da bi se ovakav sindrom dijagnosticirao, dijete mora prvo proći kroz razne psihološke testove. Zbog prvotnog zakašnjelog govora i izbjegavanju socijalnog kontakta, u mnogim slučajevima se prvo sumnja na autizam kao izvornu dijagnozu, no to nije uvijek tako. Prema znanstvenom istraživanju dr. Stephena Camarate, 1 od 9 ili 10 djece progovore kasno, dok 1 od 50 ili 60 djece pokazuje simptome poremećaja autističnog spektra(PAS).
Poznati s dijagnozom
Najpoznatija osoba s dijagnosticiranim Einsteinovim sindromom jest Albert Einstein, po kojem je dijagnoza i nazvana.
Možda malo manje poznata, no i ne manje važna osoba s dijagnosticiranim Einsteinovim sindromom jest Kaya M. McConnell, hrvatsko-američka pjevačica, klaviristica i spisateljica.