Držak hipofize

Hipofiza

Hipofiza je na dnu mozga. Štitu ju koštana struktura zvana sella turcica (tursko sedlo) sfenoidne kosti i ne daje joj mnogo mjesta za se proširiti.^[1] Henry Vandyke Carter - Henry Gray (1918): Anatomy of the Human Body. Bartleby.com: Gray's Anatomy, Plate 1180

Građa prednjeg režnja

Držak hipofize ili infundibul je posebni ljevkasti držak kojim je hipofiza spojena uz dio hipotalamusa gdje su u dnu moždane komore spojeni lijevi i desni hipotalamus, jedini dio međumozga vidljiv na bazi mozga. Pepeljastosiva izbočina chiasma opticum nastavlja se u držak hipofize. Kroz držak hipofize duž aksona teku neurohormoni koje luči hipotalamus i završavaju u krvnim žilama prednjeg i stražnjeg režnja hipofize.^[2]

Držak hipofize i pars nervosa tvore neurohipofizu. Ona se u embrionalnoj fazi razvija od neuroektoderma. ^[3]

Držak hipofize grade nemijelizirana živčana vlakna uz koja se vide krvne žile te brojne stanice okruglih ili izduženih jezgri.^[4] Krvlju ga opskrbljuju ventralno desna i lijeva ventralna hipofizna arterija, a s gornje strane, desna i lijeva dorzalna hipofizna arterija.^[5]

Postoji i šupljina infundibuluma koja komunicira sa trećom moždanom klijetkom. Nije ista kod svih kralježnjaka, pa kod konja završava sužavajući se u području prijelaza infundibuluma u hipofizu, a u psa se nastavlja u hipofizu.^[6]

Izvori

↑ MSD medicinski priručnik za pacijente Poremećaji hipofize, Placebo doo, Split, 2014. (pristupljeno 14. studenoga 2018.)
↑ Đuričić, Branka. Odgovori na postavljena pitanja iz biologije. Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb. E mail škola mladih znanstvenika - Biologija. (pristupljeno 26. travnja 2019.)
↑ Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 7 (pristupljeno 28. travnja 2019.)
↑ Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 8 (pristupljeno 28. travnja 2019.)
↑ Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 6 (pristupljeno 28. travnja 2019.)
↑ Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 7 (pristupljeno 28. travnja 2019.)

[MSD-1] MSD medicinski priručnik za pacijente Poremećaji hipofize, Placebo doo, Split, 2014. (pristupljeno 14. studenoga 2018.)

[2] Đuričić, Branka. Odgovori na postavljena pitanja iz biologije. Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb. E mail škola mladih znanstvenika - Biologija. (pristupljeno 26. travnja 2019.)

[3] Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 7 (pristupljeno 28. travnja 2019.)

[4] Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 8 (pristupljeno 28. travnja 2019.)

[domitran-5] Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 6 (pristupljeno 28. travnja 2019.)

[6] Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 7 (pristupljeno 28. travnja 2019.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]