Donji Crnogovci
| Donji Crnogovci | |
|---|---|
  Donji Crnogovci Donji Crnogovci na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | 20px Brodsko-posavska županija |
| Općina/Grad | Staro Petrovo Selo |
| Najbliži (veći) grad | Nova Gradiška |
| Površina | 4,08 km² |
| Zemljopisne koordinate | 45°12′18″N 17°28′52″E / 45.205°N 17.481°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 131 |
| - Gustoća | 32,1 st./km² |
| Pošta | 35422 Zapolje |
| Pozivni broj | +385(0)35 |
| Autooznaka | NG |
 Donji Crnogovci Donji Crnogovci na zemljovidu Brodsko-posavske županije | |
Donji Crnogovci je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Staro Petrovo Selo u Brodsko-posavskoj županiji.
O naselju
U Donjim Crnogovcima se nalazi kapela Male Gospe, naselje pripada župi sv. Antuna Padovanskoga iz Starog Petrovog Sela, dio je Novokapelačkog dekanata Požeške biskupije.
Zemljopis
Donji Crnogovci se nalaze istočno od Nove Gradiške , 6 km jugozapadno od Starog Petrovog Sela, susjedna naselja su Laze na zapadu, Gornji Crnogovci na sjeveru i Štivica na istoku.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Donji Crnogovci su imali 131 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1][2]
- Napomena: Naselja Donji Crnogovci i Gornji Crnogovci iskazuju se od 1890. Od 1857. do 1880. iskazano je naselje Crnogovci. Za to bivše naselje sadrži podatke u navedenom razdoblju.
Povijest
Prvi podaci koji upućuju na postojanje trajnijeg naselja na prostoru Crnogovaca javljaju se još u 13. stoljeću. Česta je pojava da se imena mjesta daju po njihovim osnivačima ili vlasnicima. Tako su i Crnogovci dobili ime po Črnohu, vjerojatnom osnivaču ili gospodaru tog naselja. Črnoh je inače bilo staro slavensko ime. U povijesnim dokumentima Crnogovci su se najčešće spominjali kao: Czernogorczy, Czernogovcze, Czrnogorczi, Cerno-Gorcij, Cernogorcze, Cernogovczy, Cernogovcz itd. Po prvi puta naziv Crnogovci zapisan je 1848.g. u matici rođenih petrovoselske župe.
Darovnica kralja Bele IV. iz 1250. godine navodi ime velikaša Poša čija je kći bila udana za nasljednika bana Tvrda, a koji je svoje posjede imao na prostoru gdje su danas Crnogovci, Laze, Godinjak i Tisovac.
Crnogovci su bili do 18. stoljeća zajedničko ime za današnja naselja Donje i Gornje Crnogovce, te Laze i Godinjak. Od 1880. godine Crnogovci se zapisuju posebno kao Donji i Gornji Crnogovci, ali ta podjela nikada nije u potpunosti zaživjela, jer nisu podijeljeni ni gruntovno ni školski. Jedino su razdvojeni po crkvenoj osnovi od početka 20. stoljeća, jer štuju svaki svog sveca. U vrijeme turske vladavine na ovim postorima Crnogovci su pripadali u nahiju Cernik u Cerničkom sandžaku – islamizacija je ovdje bila manje izražena nego u okolnim selima.
Za vrijeme Vojne Krajine Crnogovci su pripadali VIII. Gradiškoj regimenti 8. satnije sa sjedištem u Starom Petrovom Selu, koja je stožer imala u tada novosagrađenom gradu Friedrichsdorfu (Nova Gradiška). U Prvom svjetskom ratu Crnogovčani su ratovali na ratištima Srbije, Galicije, Ukrajine i Italije, a kao austro – ugarski vojnici pripadali su Brodskoj regimenti. Dvadesetak godina nakon završetka Drugog svjetskog rata Crnogovci su na određeni način bili zapostavljeni. Stanovništvo se pretežno bavilo poljoprivredom. Seljacima je bila nametnuta tzv. obaveza, kojom su od svega proizvedenog na svojoj zemlji određenu količinu morali davati državi, a čak im je bila i oduzimana zemlja.
Izvori
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Donji Crnogovci koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
- PREUSMJERI Predložak:Staro Petrovo Selo