Zemljopisne koordinate: 42°28′59″N 18°43′08″E / 42.483°N 18.719°E
Donja Lastva
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
| Donja Lastva | |
|---|---|
| Položaj | |
| Regija | Boka kotorska |
| Općina/Grad | Tivat |
| Mikroregija | Tivatski zaljev |
| Najbliži (veći) grad | Tivat |
| Zemljopisni podaci | |
| Površina | km2 |
| Koordinate | 42°28′59″N 18°43′08″E / 42.483°N 18.719°E |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika (2003.) | 733 |
| Ostalo | |
| Pošta | 85322 |
| Pozivni broj | +382 32 |
| Autooznaka | TV |
Donja Lastva je naselje u Boki kotorskoj, u općini Tivat.
Zemljopisni položaj
Nalazi se u Tivatskom zaljevu. Udaljena je četiri kilometra od općinskog središta Tivta, a sjeverozapadna granica je dijeli od susjednog mjestašca Lepetani.
Povijest
Stanovništvo
Tablica ispod pokazuje rezultate popisa stanovništva provedenih u Dalmaciji za potrebe austrougarske uprave. U njima nisu navedeni podatci koji se odnose na narodnost anketiranog pučanstva[1].
Austrougarski popisi stanovništva 1880. – 1910.
| Kretanje brojke stanovnika u Lastvi tijekom austrougarskih popisa stanovništva 1880. - 1910 | ||||
| Godina | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. |
| Lastva | 672 | 680 | 754 | 717 |
Nacionalni sastav po popisu 2003.
Gospodarstvo
Do izgradnje Jadranske magistrale, pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća, stanovnici Donje Lastve, a i stanovnici ostalih naselja u općini, uglavnom su bili usmjereni na rad u Luci Arsenal u Tivtu, te na bavljenje tradicionalnim zanimanjima - pomorstvom, ribarstvom i zemljoradnjom. Nakon izgradnje moderne prometnice, na cijelom području uzimaju maha nove gospodarske grane, poglavito turizam.
Kultura
- Hrvatska knjižnica „Ljudevit Gaj“", u prostorijama Radio Dux-a u Donjoj Lastvi[2][3]
- Dom kulture „Josip Marković"[4]
- dokumenti nađeni u župnom dvoru u Donjoj Lastvi, koji pokazuju da se u obližnjoj Gornjoj Lastvi u 18. st. pisalo hrvatskom glagoljicom. Vodio ih je tadašnji župnik u Gornjoj Lastvi, don Juraj Pinezić, rodom s otoka Krka. Matične knjige pisane su dijelom i glagoljicom, tzv. brzopisnom glagoljicom (ili glagoljičkim kurzivom). [5][6]
- Fešta od rogača u organizaciji Hrvatske krovne zajednice Dux Croatorum.[7]<[8]
Mediji
- Radio Dux (od 2009.)
Crkve u Donjoj Lastvi
Ostale znamenitosti
Na lastovskoj rivi je stablo rogača koje predstavlja posebnu vrijednost i nalazi se pod zaštitom Općine Tivat posebnom Odlukom.[7]
Šport
- boćanje: BK Palma, prvak Crne Gore 2024.,[10] osnovan 1972.[11]
- Ronilački klub Neptun-Mimoza
- međunarodni boćarski turnir Petoboj nacija[12]
Poznate osobe
- Đuro Perušina, mučenik vjere, žrtva jugokomunističkih progona[13]
- Antun Kopitović je u Lastvi dvije godine bio zborovođom.[14][15]
Vrela
- ↑ Spezial Ortsrepertorium von Dalmatien, Statistische zentralkommission, Wien, 1919.
- ↑ otvorena hrvatska knjižnica "Ljudevit Gaj" u Tivtu HINA: Novi list, 30. ožujka 2011., (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ Radio Dux Radio Dux: Otvorena Hrvatska knjižnica „Ljudevit Gaj“ u Tivtu, 30. ožujka 2011, (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ YouTube, Radio Dux: Otvaranje Doma kulture "Josip Marković" Donja Lastva, 20. veljače 2012. (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ Hrvatska glagoljička kultura Darko Žubrinić: Hrvatska glagoljica u Gornjoj Lastvi u Boki kotorskoj, 2013. (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ Croatian History Darko Žubrinić: Hrvatski glagoljički rukopisi izvan domovine, (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ 7,0 7,1 (): [http://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/festa-od-rogaca-u-nedjelju Fešta od rogača u nedjelju, 1. listopada 2018. Pristupljeno 4. listopada 2018.
- ↑ Radio Dux: Dobra atmosfera na „Fešti od rogača“, Radio Dux, 8. listopada 2018. Pristupljeno 10. listopada 2018.
- ↑ Ivo Stjepčević:Lastva, Gospa od Škrpjela, Perast; MAR&MAR, Donja Lastva, 1997.
- ↑ Boka News: Boćarski klub Palma šampion Crne Gore. Boka News. 15. srpnja 2024. Pristupljeno 9. prosinca 2025.
- ↑ Jubilej BK Palma 50 godina - dokumentarni film . Boka News na YouTubeu. 11. studenoga 2022. Pristupljeno 9. prosinca 2025.
- ↑ Boka News: Hrvatska pobjednik “Petoboja nacija” u bućanju koji je održan u Tivtu. Boka News. 3. rujna 2023. Pristupljeno 9. prosinca 2025.
- ↑ U spomen na hrvatske mučenike u Boki kotorskoj. Zajednica bokeljskih Hrvata. 29. lipnja 2022. Pristupljeno 10. studenoga 2025.
- ↑ Dino Mujadžević i Marijana Pintar (2009.): KOPITOVIĆ, Antun. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 9.11.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopitovic-antun>.
- ↑ Ivana Antović: Antun Kopitović - kompozitor iz Boke Kotorske . Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, 26 (?), str. 297-322. Pristupljeno 9. studenoga 2025., str. 298.
Vanjske poveznice
| |||||