Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Domena (matematika)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

U matematici, domena k-mjesne relacije LX1 × … × Xk je jedan od skupova Xj, 1 ≤ jk.

U specijalnim slučajevima za k = 2 i LX1 × X2 je funkcija L : X1X2, uobičajeno je da se X1 naziva domena ili područje definicije i X2 kodomena ili područje vrijednosti.

Domena funkcije

Zadanu funkciju f:XY, skup X svih ulaznih vrijednosti zovemo domenom funkcije f, a skup svih mogućih izlaznih vrijednosti Y kodomenom. Slika funkcije f je skup svih stvarnih izlaza {f(x) : x je u domeni}. Ponekad se kodomena netočno zove slikom prilikom nerazlikovanja između stvarnih i mogućih vrijednosti.

Dobro definirana funkcija mora preslikavati svaki element domene u element svoje kodomene. Na primjer, funkcija f definirana sa

f(x) = 1/x

nema definiranu vrijednost za f(0). Stoga, skup R realnih brojeva ne može biti njena domena. U ovakvim slučajevima, funkcija je ili definirana na R\{0}, ili se "rupa" eksplicitno popuni definiranjem f(0). Ako proširimo definiciju f na

f(x) = 1/x, for x ≠ 0
f(0) = 0,

tada je f definirana za sve realne brojeve i možemo odabrati R kao njenu domenu.

Nad bilo kojom funkcijom se može napraviti restrikcija na podskup svoje domene. Restrikcija funkcije g : A → B na S, pri čemu jeSA, se piše kao g |S : S → B.

Domena parcijalne funkcije

Postoje dva različita značenja u trenutnoj matematičkoj uporabi u svezi notacije domene parcijalne funkcije. Većina matematičara, uključujući teoretičare rekurzije, koristi termin "domena funkcije f" za skup svih vrijednosti x takvih da je definirano f(x). Neki (osobito teoretičari kategorija), smatraju da je domena parcijalne funkcije f:XY jednaka X, neovisno o tome postoji li f(x) za sve x u X.

Teorija kategorija

U teoriji kategorija, umjesto sa funkcijama barata se sa morfizmima, koji su jednostavno strelice iz jednog u drugi objekt. Domena bilo kojeg morfizma je stoga objekt iz kojeg strelica započinje. Ovako gledano, mnoge ideje o domenama iz teorije skupova moraju biti ili napuštene, ili preformulirane nešto apstraktnije. Na primjer, notacija restrikcije morfizma na podskup svoje domene mora biti modificirana, uvođenjem koncepta podobjekta.

Kompleksna analiza

U kompleksnoj analizi, domena je otvoreni povezani podskup skupa kompleksnih brojeva.