Divlji klubovi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Divlji klubovi naziv je za neorganizirane, neregistrirane sportske klubove koji se nisu mogli natjecati u službenim prvenstvima.

Divlji klubovi i Jugoslavenski nogometni savez

Klubovi osnovani za vrijeme prve Jugoslavije prvotno su djelovali kao divlji klubovi. Taj status imali su sve dok im vlasti nisu odobrila pravila te dok nisu bili članovi Jugoslavenskog nogometnog saveza (JNS-a).

Svaki klub obično je čekao barem pola godine da mu vlasti odobre pravila.[1] Vlasti nisu odobravale klupska pravila iz raznih razloga. Kragujevačkom klubu SK Hajduk nije dozvoljeno djelovanje zbog postojanja većeg broja klubova čiji su osnivači pohađali mjesnu vojno-političku školu.[2] Jarunu su pravila višestruko odbijana jer su ga vlasti smatrale kao »skup politički nepoćudnih ljudi«.[3] Pravila su mu odobrena tek nakon 18 godina postojanja.[3] Neki klubovi imali su neprihvatljiva imena, stoga su ih morali mijenjati kako bi im bila odobrena pravila, npr. ŠK Zagreb nije se smio zvati Plamen.[4]

Pravila JNS-a zahtijevala su da divlji klubovi koji su htjeli postati redoviti članovi JNS-a i nekog od njegovih podsaveza, npr. Zagrebačkog nogometnog podsaveza, moraju imati odobrena klupska pravila, verificirati igrače, platiti upisninu i članarinu JNS-u te tijekom narednih dva mjeseca odigrati dvije najavljene javne kvalifikacijske utakmice uz odobrenje podsaveza.[5][6][7] U kvalifikacijskim utakmicama nije bilo potrebno da privremeni član JNS-a pobijedi. GŠK Čakovec je u sklopu svojih kvalifikacijskih utakmica remizirao sa SŠK Pustakovec i ČŠK Čakovec, a sarajevski Željezničar izgubio je 1:5 od SAŠK-a, odnosno 1:2 od Sarajevskog ŠK-a.[8][9][10]

Članstvo je bilo uskraćeno klubovima sa sponzorskim imenima, poput zagrebačkih klubova Kastner und Öhler (nazvan po istoimenoj trgovačkoj kući) i Uljara.[3] Kako bi stekli članstvo, neki klubovi su se fuzionirali s klubovima koji su već bili članovi JNS-a. Tako se Kastner und Öhler fuzionirao s Uskokom,[11] a Uljara sa Skakavcima.[12] Naprotiv, neki divlji klubovi bi se međusobno fuzionirali u zajednički klub prije nego što bi postali članovi. Primjerice, zagrebački klub Vila Velebita nastao je fuzijom klubova Vila i Velebit.[13]

Članovima JNS-a bilo je zabranjeno igranje nogometnih utakmica s divljim klubovima.[3][5][7][14] Slična zabrana postojala je i za vrijeme NDH.[15] Neki članovi JNS-a zanemarivali su to pravilo te im je prijetila suspenzija, odnosno nemogućnost igranja prijateljskih i prvenstvenih susreta s drugim članovima JNS-a tijekom određenog razdoblja, ako bi ih netko prijavio JNS-u.[5] Članovi JNS-a koji su htjeli igrati protiv divljih klubova trebali su tražiti iznimne dozvole za održavanje takvih susreta.[16]

Primjeri divljih klubova

Hrvatska

Prvi splitski divlji klub koji je njegovao vodene sportove bio je Šator, osnovan 1904. Bivši igrači tog kluba s Bačvica odigrali su 1908. prvu vaterpolsku utakmicu u povijesti Hrvatske.[17] U Dalmaciji je većina većih gradova imala nogometne divlje klubove prije Prvog svjetskog rata.[18] U Sinju su tijekom međuraća u mnogobrojnim kalama (ulicama) djelovali krpaški klubovi, primjerice Bumbarder, Osvetnik i Zmija.[19] Na Korčuli su tijekom međuraća postojali Planja i Pero.[20] U Tučepima su do osnutka Jadrana djelovali nogometni klubovi Borac (kasnije Slana srdela), Gomilica, Sutvid, Tigar i Veza.[21]

Prvi karlovački nogometni divlji klubovi nastali su 1903.[22] Primjeri ondašnjih klubova su Bijesna glista, Korana, Vodostaj.[23]

Sve do 1908. kada je Marsonija dobila nogometnu sekciju, u Slavoniji su isključivo djelovali divlji klubovi koje su osnivali slavonski školarci i studenti koji su pohađali zagrebačke škole i fakultete.[24] Neki klubovi, poput prvog koprivničkog kluba, osnovani su u Zagrebu. Taj klub osnovali su 1906. koprivnički srednjoškolci koji su igrali na Elipsi, a od iduće godine klub djeluje u Koprivnici.[25]

U Zagrebu je postojanje velikog broja divljih klubova te samo dvaju organiziranih klubova koji su predstavljali uske slojeve društva (Concordia i HAŠK koji su predstavljali srednjoškolce i sveučilišne studente), potaklo 1911. osnutak 1. hrvatskog građanskog športskog kluba Zagreba (Građanskog) kao kluba koji je predstavljao čitav grad.[26] Concordia je nastala 1906. ujedinjenjem dvaju srednjoškolskih divljih klubova.[27]

Daruvarska okolica

U daruvarskoj okolici djelovali su:[28]

Zagreb

Zagrebački divlji klubovi imali su svoja vlastita natjecanja, uključujući prvenstva.[29] Primjeri takvih klubova bili su:[30][31]

Srbija

U Beogradu, glavnom gradu tadašnje Kraljevine Srbije, svi nogometni klubovi bili su divlji do 1903. kada je osnovan Soko.[32]

Međuratni nogometni divlji klubovi iz kragujevačke okolice nastupali su jedino tijekom ljeta.[33]

U Leskovcu su postojali nogometni klubovi Dušan Silni, Jug Bogdan, Sport, Šumadija i Velika Srbija.[34]

Prvi nogometni divlji klubovi u Šapcu nastali su 1911., dok je prvi pravi klub, zvan Mačva, osnovan 1919.[35] Tijekom 1930-ih djelovali su SK Abisinac, SK Balkan (kasije zvan SK Vojvodina), SK Gajret, SK Hajduk, SK 9. Jugovića, ŠSK Podrinje, SK Sloga, SK Srbadija, SK Srbijanac i SK Strelac.

Kruševac i okolica

U Kruševcu i njegovoj okolici od 1915. do 1941. djelovali su sljedeći nogometni divlji klubovi:[36]

  • LTK Srbija Kruševac (1915.)
  • SK Obilić Kruševac (1919. – 1921.)
  • SK Hajduk Kruševac (1919. – 1921., nakon gašenja osnovan Car Lazar)
  • RSK Napredak Kruševac (1919. – 1924., obnovljen 1925. kao Obilić)
  • SK Slavija Kruševac (1920. – 1933., 1928. preimenovan u Merima)
  • BSK Jakšić Bivolje (1925.)
  • VSK 47 Kruševac (1925. – 1936.)
  • SK Abrašević Kruševac (1926. – 1928., 1928. preimenovan u Spartakus)
  • SK Igla Kruševac (1926. – 1931.)
  • SK Šilo Kruševac (1926.)
  • SK Železnička ložionica Kruševac (? – 1930.)
  • SK Svetlost Bivolje (1929. – 1941.)
  • GSK Gortan Kruševac (1929.)
  • SK Gvožđar Kruševac (1931.)
  • SK Studentski Kruševac (1931.)
  • SK Radnički Kruševac (1940. – 1941.)
  • SK Kursula Varvarin (1924. – 1938.)
  • RSK Zapadna Morava Trstenik (1925.)
  • SK Napredak Donji Krčin (1928. – 1941.)
  • SK Jugoslavija Ćićevac (1930. – 1941.)
  • SK Župa Aleksandrovac (1931. – 1941.)
  • SK Radnički Aleksandrovac (1931. – 1941.)
  • Seoski SK Bačina (? – 1941.)
  • Studentski SK Bačina (? – 1941.)
  • SK Građanski Trstenik (1931. – 1941.)
  • SK Kopaonik Brus (1931. – 1941.)
  • SK Krajina Garevina (1938. – 1941.)
  • SK Jastrebac Kupci (1938. – 1941.)
  • SK Omladinac Aleksandrovac (1938. – 1941.)
  • SK Župa Gornji Stupanj (1939. – 1941.)

Raška oblast

Raška oblast bila je jedina oblast Kraljevine SHS čiji su svi nogometni klubovi bili divlji. Zbog izoliranosti njeni klubovi nikada nisu pripojeni nekom podsavezu, a pokušaj stvaranja vlastitog podsaveza bio je neuspješan. U Raškoj oblasti djelovali su:[37]

Izvori

  1. ↑ Bogdan Cuvaj, Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu, Povijest sporta, prosinac 1974., br. 20., str. 1802.
  2. ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 129.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Bogdan Cuvaj, Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939), Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1879.
  4. ↑ Bogdan Cuvaj, Ime grada Zagreba imala su četiri kluba, Povijest sporta, rujan 1978., br. 36., str. 3109.
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 56.
  6. ↑ Bogdan Cuvaj, Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939), Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1885.
  7. ↑ 7,0 7,1 Krešimir Perušić i dr., 100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji : 1903.- 2003., Karlovac, 2004., ISBN 953-99669-0-6, str. 9.
  8. ↑ Muzejske priče: Čakovečki „građani“, Muzej Međimurja Čakovec, objavljeno 21. kolovoza 2024., pristupljeno 5. ožujka 2026.
  9. ↑ Fudbalski klub Željezničar 1921 — 1981., str. 12–13.
  10. ↑ Milorad Sijić, Plavi sa Grbavice, Kruševac 2021., str. 15–28.
  11. ↑ Uskok, HŠK (Hrvatski športski klub), Nogometni leksikon, pristupljeno 5. ožujka 2026.
  12. ↑ Skakavci HŠK (Hrvatski športski klub), Nogometni leksikon, pristupljeno 5. ožujka 2026.
  13. ↑ Vila Velebita, NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 5. ožujka 2026.
  14. ↑ 1920-1921, exyufudbal.in.rs, pristupljeno 5. ožujka 2026.
  15. ↑ Sarajevski novi list, 25. srpnja 1941.
  16. ↑ Bogdan Cuvaj, Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939), Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1882.
  17. ↑ Stoljeće hrvatskog vaterpola, Hrvatski vaterpolski savez, 2010., str. 25–27.
  18. ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 79.
  19. ↑ Marinko Perić, Začetak sportskih organizacija i sporta u Sinju od početka 20. stoljeća do 1941., Povijest sporta, lipanj 1971., br. 6., str. 75.
  20. ↑ Korčula, Nogometni leksikon, pristupljeno 5. ožujka 2026.
  21. ↑ Jurica Gizdić, 50 godina Jadrana iz Tučepa, Tučepi 2017., str. 14.
  22. ↑ Krešimir Perušić i dr., 100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji : 1903.- 2003., Karlovac, 2004., ISBN 953-99669-0-6, str. 5.
  23. ↑ Krešimir Perušić i dr., 100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji : 1903.- 2003., Karlovac, 2004., ISBN 953-99669-0-6, str. 13–14.
  24. ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 69.
  25. ↑ Milan Graf, Počeci sportske djelatnosti u Koprivnici, Povijest sporta, lipanj 1976., god. VI., br. 26., str. 1978.
  26. ↑ Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2207.
  27. ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2732–2733.
  28. ↑ Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 71.
  29. ↑ Bogdan Cuvaj, Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939), Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1881.
  30. ↑ Povijest kluba NK Jarun, NK Jarun Zagreb, pristupljeno 5. ožujka 2026.
  31. ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 68.
  32. ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 104.
  33. ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 133.
  34. ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 135–136.
  35. ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 141.
  36. ↑ Milorad Sijić, Fudbal u Rasinskom okrugu (dopunjeno izdanje), Kruševac 2020., str. 99–105.
  37. ↑ Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 190.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Divlji_klubovi&oldid=722069"