Toggle menu
244 tis.
66
18
623,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dirichletov princip

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Fotografija golubova u kutijama. U ovom se primjeru n = 10 golubova nalazi u m = 9 kutija, pa po Diricletovom principu slijedi da najmanje jedna kutija ima više od jednog goluba.

Dirichletov princip ili princip golubinjaka jednostavan je i djelotvoran kombinatorni princip kojeg je prvi formulirao i koristio njemački matematičar Dirichlet otprilike 1834. godine pod nazivom Schubfachprinzip.[1]

Naime, Dirichletov princip navodi da ako se n golubova smjesti u m golubinjaka, pri čemu je n>m, onda postoji najmanje jedan golubinjak u kojem se nalaze barem dva goluba.

Apstraktna definicija gore navedenog je da, ukoliko je potrebno rasporediti više od n objekata u n nepraznih skupova, onda će barem jedan skup sadržavati više od jednog elementa. Alternativno, ni jedna funkcija iz skupa koji ima više od n elemenata u skup koji ima n elemenata ne može biti injektivna.

Dirichletov princip — slaba forma

Neka je prirodan broj. Ako predmeta bilo kako rasporedimo u n kutija (pretinaca), tada barem jedna kutija sadrži barem dva predmeta.

Dokažimo tvrdnju kontradikcijom: pretpostavimo da ne postoji kutija koja sadrži više od jednog predmeta. To znači da svaka od kutija sadrži ili jedan ili nijedan predmet. Označimo s broj praznih kutija. Vrijedi . Tada će broj kutija koje sadrže jedan predmet biti . To bi značilo da je ukupan broj predmeta smještenih u kutija jednak , a to je u kontradikciji s pretpostavkom da želimo smjestiti predmet u n kutija, a .

Zato je naša pretpostavka o nepostojanju kutije koja sadrži više od jednog predmeta pogrešna! Valja uočiti da Dirichletov princip daje samo egzistenciju kutije s barem dva predmeta, ne i algoritam njenog pronalaska.

Označimo s broj elemenata skupa . Dirichletov princip može se iskazati i ovako:

Neka su i konačni skupovi, takvi da je , a neko preslikavanje. Tada nije injekcija, tj. postoje , , takvi da je .

Vrijedi:

Neka su konačni skupovi sa neko preslikavanje. Tada je injekcija.

Dirichletov princip — jaka forma

Ako je predmeta razmješteno u kutija, onda barem jedna kutija sadrži predmet.

Izvori

  1. https://hrcak.srce.hr › filePDF Web-rezultati Dirichletov princip