Časna sestra Danka Jurčević (Jarodol, Vitez, 29. siječnja 1950. - Kakanj, 30. rujna 1996.), hrv.bh. časna sestra, mučenica, žrtva muslimanskobošnjačkog ratnog zločina [1]
Životopis
Rođena je u Jarodolu, župa i općina Vitez, od roditelja Joze i Lucije r. Frljić. [2] U Zagrebu je položila doživotne redovničke zavjete 15. kolovoza 1970. u Družbi sestara Kćeri Božje ljubavi.[1] Završila Katehetski institut pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija bila katehistica i voditeljica crkvenoga pjevanja na župama diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Izvrsno spajala pastoralni rad i služenje redovničkoj zajednici kao poglavarica. Bila je neumorna odgojiteljica djece u vjeri. Uvijek je imala vremena za djecu i mlade. Važnost pridavala kontaktu s obiteljima, odgoju u vjeri i sakramentalnom životu vjernika. Vrlo je uspješno vodila crkveni zbor, maštovito uređivala crkvu i oltare za razne proslave kao što su: zaštitnik župe, prve pričesti, krizme i mlade mise.[3] Službovala je u Kaknju, Puli, Zapulju, Sarajevu, Derventi i ponovno u Kaknju.[1] Na službi u Kaknju zatekao ju je Domovinski rat. Nastavila je odvažno djelovati na župi, sa svojom Crkvom i svojim hrvatskim narodom. [3] U radu je iskazivala nesebičnu ljubavi prema svima, a posebno prema djeci. U Kaknju su ju ubili muslimanski ekstremisti 30. rujna 1996 u 20,10 sati, pored zgrade župnog Caritasa. Ubojstvo je unaprijed isplanirano. Ubojstvo je počinjeno s osam uboda u srce i posjekotina nožem. Ubijena je radi zastrađivanja preostalog hrvatskog katoličkog puka. Organizatori ubojstva željeli su spriječiti povratak Hrvata i potaknuti Hrvate na potpuno iseljavanje s ovih prostora.[1] Ubijena je u crkvenom dvorištu kad su župnik i kapelan bili službeno odsutni. Ubojica je vidjevši što je učinio, bacio okrvavljeni nož i pobjegao. Susjedi su odmah obavijestili sestre, stigao je župnik, pa policija, te vještaci. Sud je donio presudu, ubojica je odležao u zatvoru, ali do danas su ostale nerazriješene okolnosti ubojstva s. Danke. Sam Papa Ivan Pavao II. poslao je poruku sućuti i očinski blagoslov kardinalu Vinku Puljiću, i preko njega sestrama Kćerima Božje ljubavi, te vrhovnoj glavarici Družbe Kćeri Božje ljubavi s. Nicolini Hendges. Sprovod i misu zadušnicu predvodio je kardinal Vinko Puljić 2. listopada 1996., u zajedništvu sa 70-ak svećenika, u prisutnosti oko 100 redovnica različitih družbi, roditelja pokojnice, braće i sestara i rodbine, te više od 7 000 ljudi: katolika, pravoslavaca i muslimana.[3]
Godine 2006. povodom 10. obljetnice smrti s. Danke, s. Slavica Buljan, članica iste redovničke Družbe, koja se često susretala sa s. Dankom i mons. Petar Jukić, s kojim je s. Danka surađivala u zauzetom uprisutnjenju Božje ljubavi u Kaknju, izdali su knjigu-životopis pod naslovom "Sestra Danka svjedok vjere". Molitvenim sjećanjem u Kaknju se obilježava obljetnica mučeničke smrti s. Danke. Rado je i često spominjana kao šesta mučenica u Družbi koja se priključila blaženim Drinskim mučenicama.[3]
Citati
Znala je teških ratnih godina reći: „Nikamo iz Bosne“.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 KTA TREĆA OBLJETNICA MUČENIČKE SMRTI S. DANKE JURČEVIĆ, 30. rujna 1999. (preuzeto 14. prosinca 2018.)
- ↑ Narod.hr Petar Horvatić: 30. rujna 1996. Danka Ana Jurčević – časna sestra ubijena pred Caritasom u Kaknju s ciljem zastrašivanja Hrvata , 30. rujna 2018. (preuzeto 14. prosinca 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Družba sestara Kćeri Božje ljubavi Piše: s. M. Sniježna Stjepandić, FDC s. M. Danka Jurčević - „naša nova Mučenica“ (uz 20. obljetnicu mučeničke smrti), 22. rujna 2016. (preuzeto 14. prosinca 2018.)