Džuma-namaz
| Dio serije članaka vezanih uz |
| Vjerovanja i običaji |
|
Jedinstvo • Bog |
| Važne ličnosti |
|
Muhammed |
| Tekstovi & zakoni |
|
Kur'an • Hadis |
| Grane islama |
| Društveni aspekti |
|
Škole • Teologija |
| Vidi također |
Džuma-namaz (ar. al-Jumu'ah, الجمعة) je u islamu namaz koji se obavlja petkom poslijepodne u vrijeme podne-namaz. To je farz, tj. obveza za svakog muslimana muškog spola koji je dostigao pubertet, a postoje iznimke za one koji se suočavaju s teškoćama i udaljenošću.[1] Žene i djeca također mogu sudjelovati, ali ne podliježu obvezi kao muškarci.[2]
Propisi obveze
Zapovijed
Alah, dželle šanuhu, u Kuranu naređuje:
Vrline i važnost
Od Ebu Hurejre, Vjerovjesnik, je rekao: "U petak, na svakim vratima među vratima džamije, nalaze se meleci koji bilježe one koji su ranije prisustvovali i tako dalje sve dok imam ne ustane na minber, meleci presavijaju svoje zapise i slušaju propovijed.[4]" (Prenosi Buhari)
Ebu Hurejra, prenosi da je, Vjerovjesnik, rekao: U petak, meleci stoje na vratima džamije i redom zapisuju imena osoba koje dolaze u džamiju prema njihovom dolasku; primjer onoga koji uđe u džamiju u najranijem satu je primjer onoga koji prinosi devu (u žrtvu), onaj koji dolazi sljedeći je kao onaj koji prinosi kravu, zatim ovna, zatim kokoš, pa jaje, a kada imam stupi na minber, meleci savijaju svoje zapise i slušaju propovijed.[5] (Prenosi Buhari)
Vjerovjesnik, je također rekao: "U petak postoji trenutak kada musliman ustane obavljajući namaz i uputi dovu, a zatim Alah prihvati njegovu želju.[6] (Prenose Buhari i Muslim)
Procesi
Vjernici prvo obave abdest, a zatim u džamiji čekaju podne ezan, obavljajući razne oblike ibadeta, nakon što se emitira podne ezan, prelaze na džuma-hutbu, a nakon što se emitira drugi ezan, imam održava džuma-hutba. Uvjeti koji se moraju poštivati kada imam drži propovijed su sljedeći[7]:
- Hvalu i slavljenje Alaha
- Zazivanje blagoslova na Muhameda i njegovoj obitelji
- Naređivanje pobožnosti sudionicima, opomena i poticanja
- Ajet ili kratku suru iz Kurana
Uz gore navedena pitanja, preporučuje se da se u drugoj propovijedi obrade sljedeća pitanja:
- Sadržaj koji će biti koristan svim muslimanima na ovom svijetu i ahiretu
- Važni događaji diljem svijeta u korist ili na štetu muslimana
- Pitanja u muslimanskom svijetu
- Politički i ekonomski aspekti društva i svijeta
Ne smije biti nepotrebnih razmak ili nebitnih radnji između propovijedi i namaza. Kuranski odlomak treba se učiti na arapskom u propovijedi, a jezik koji razumije većina prisutnih vjernika treba se koristiti za većinu. U ovom slučaju, hatib treba prvo učiti kuranske ajete na arapskom, hvaleći Alaha i šaljući blagoslov Muhamedu, njegovoj obitelji i ashabima. Džematlije moraju pažljivo slušati propovijed i izbjegavati bilo kakve radnje koje bi im odvratile pažnju.
Nakon što se završi džuma-hutba, džuma-namaz se nastavlja s dva rekata. To je zamjena za podne-namaz.
Izvori
- ↑ Al-Tusi, M. H. "A concise description of Islamic law and legal opinions." 2008
- ↑ Islam – Prayer, Salat, Rituals. www.britannica.com 0. Pristupljeno 2024-04-06.
- ↑ Al-Jumu'a [62:9] - Korkut - Tanzil Quran Navigator https://tanzil.net/
- ↑ (eng.) Al hakam The angels recording attendance on Friday prayer, objavljeno 24. listopada 2025., pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ (eng.) Sahih al-Bukhari 929 Friday Prayer, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ (eng.) Sahih al-Bukhari Friday prayer, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ "Sabiq As-Sayyid" "FIQH us-SUNNAH". Indianapolis: American Trust Publishers, 1992.
