Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Jedan od planova širenja Srbije na susjedne republike bivše SFRJ; crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica.

Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica je zemljopisna crta poznata kao jedna od "zapadnih granica" projekta Velike Srbije, nešto manjih zahtjeva od drugih (radikalniji zahtjevi su uključivali među ostalim i Rijeku). Velikosrpski planovi uključuju etničko čišćenje nesrpskog stanovništva s područja omeđenog tom crtom.

Vojislav Šešelj i drugi čelnici Srpske radikalna stranke borili su se za "amputaciju" Hrvatske na toj crti [1], kao i još neki srpski političari i ideolozi još iz doba Kraljevine Jugoslavije.[2]

Stevan Moljević, glavni ideolog četničkog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata je u svome elaboratu Homogena Srbija inzistirao i na etničkom čišćenju područja Velike Srbije od drugih naroda; takvu je ideju u cijelosti u svoje djelovanje ugradio Draža Mihailović, glavni četnički zapovjednik u tom razdoblju. Kao svojevrsne vazalne zemljice Velike Srbije "oslobođene" od nesrpskog življa, postojale bi Slovenija i Hrvatska; potonja na jako umanjenom teritoriju.[3]

U izvještaju kraljevskoj vladi u izbjeglištvu u Londonu, Draža Mihailović iznosi četnički plan za slučaj dolaska saveznika na jugoslavensko područje:

"Pripremati se da bi se u danima sloma mogle izvršiti ove akcije:

b) omeđiti 'de facto' srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj;

v) posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjavanje svežim srpskim elementom;

g) izgraditi plan za čišćenje ili pomeranje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice;

d) u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rešiti ga u ovoj fazi, i:

đ) unapred odrediti koje i kakve jedinice treba da provode izvršenje programskih tačaka pod b, v, g, d ..."[4] (b, v, g, d - redosljed slova prema srpskoj azbuci se razlikuje od onoga u abecedi).

Početkom lipnja 1991. godine (u prvoj polovici 1990.-ih vrlo utjecajni) srbijanski političar i četnički vojvoda Vojislav Šešelj je u medijskom intervjuju govori srpskih radikala uspostava srpske države na Balkanu, koja će obuhvatiti "celokupno srpstvo, sve srpske zemlje". U istom intervjuu iznosi uvjete kakve on smatra prihvatljivim za dogovor sa Zagrebom: "Uslov je da prihvate da granice Hrvatske budu Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica, i tek onda da se dogovaramo o izmeni stanovništva. Svi Srbi koji žive u Zagrebu, Rijeci, Istri, u Sloveniji, da se presele u Srbiju, a Hrvati koji žive u Srbiji da se presele u Hrvatsku, i da definitivno to pitanje razrešimo."[5]

Na početcima Domovinskog rata, su srpske snage na svim područjima na kojima su uspjeli ostvariti kontrolu provodili onakva etnička čišćenja o kakvima 1940.-ih pišu Moljević i Mihailović, te je, poput u ustaškoj NDH, uz pomoć Zapada, preko pola milijuna Srba, starih, žena i djece, ubijeno ili protjerano sa svojih ognjišta.


Izvori

  1. Mladen Klemenčić, Velikosrpska teritorijalna posezanja, 10 MB, pdf
  2. Mladen Klemenčić, Velikosrpska teritorijalna posezanja, 10 MB, pdf
  3. Citat Moljevićevog memoranduma od 30. lipnja 1941., te uputstava vojnim zapovjednicima koje je Draža Mihailović izdao 20. prosinca 1941., Branko Petranović, Momčilo Zečević: JUGOSLAVIJA 1918-1988., TEMATSKA ZBIRKA DOKUMENATA, str. 525 i 531
  4. "Draža Mihailović", Nikola Milovanović, CIP Zagreb, 1985.
  5. "Draža Mihailović", Nikola Milovanović, CIP Zagreb, 1985.