Crni vrh
Za druga značenja, pogledajte Crni vrh (razdvojba).| Crni vrh | |
|---|---|
| Visina | 1392 m |
| Država / pokrajina |  BiH
|
| Dio gorja | Dinaridi |
| Koordinate | 43°51′31″N 17°37′28″E / 43.8585694°N 17.6245471°E |
| Najbliži gradovi | Prozor-Rama, Uskoplje |
Crni vrh je planina u BiH, u Rami.
Zemljopisni položaj
Nalazi se sjeveroistočno od Rame-Prozora i jugoistočno od Uskoplja. Planina se pruža u smjeru sjever-sjeverozapad - jug-jugoistok. Sa sjeveroistoka ograničava ju rječica Tušćica koja se u Voljevcu ulijeva u Vrbas koji je dalje granica planine, a sa sjeverozapada rječica Tišća koja se kod Mačkovca ulijeva u Vrbas. [1] Na Crni vrh i Dila prema istoku nadovezuju se Zgon, Bukva, Kik i dr.[2][3]
Planinarske staze
Crni vrh bio je bojištem i velika je mogućnost nailaska na minsko-eksplozivna i ubojita sredstva, zbog čega se neupućenima ne preporučuje ići bez vodiča![2][3] Na položaju Crni vrh bilo je zapovijeđeno uspostaviti spoj s Lašvanskom bojnom, a na položajima Dila i Zgon bilo je zapovijeđeno uređivanje položaja.[4]
Vrh je danas dostupan stazom koju su markirali članovi HPD Rama sredinom 2010ih. Trasa planinarske staze je od Gmića, preko Kozjih stijena i Slimena. Crni vrh dostupan je i putem koji vodi s Makljena.[2][3]
Karakteristike
Najviši vrh je na 1392 metra. Planina je u gornjem toku rijeke Vrbasa. Bogata je prirodnim bogatstvima, čiji su veliki uništili mještani nekontroliranom eksploatacijom. Na brdu Slimenu je zanimljivo vrelo Stup, koje izvire iz samog "srca" jednog stabla. Krećući se dalje prema Goloj stijeni, dolazi se do granice koja dijeli Bosnu od Hercegovine.[5]
Stručna vrela nisu jednoznačna o karakteristikama. Kao položajem planine definiraju isti prostor, no podrobnosti se razlikuju. Na primjer najviši vrh smatraju Dila (1134 m) koja su upravna ramske i uskopaljske općine i Hercegovačko- neretvanske i Srednjobosanske županije. Zapadno od Dila vidi se uskopaljska dolina i Bugojno, a sjeverno je Vranica. Zbog konfiguracije terena i brojnih izvora vode, spada među najpitomije ramske planine.[2][3]
Vode
Crni vrh je razdjelnica između jadranskog i crnomorskog sliva. Brojni su izvori vode.[2][3]
Gospodarstvo
Sve do nedavno na Crnom vrhu se uzgajala stoka i brojne poljoprivredne kulture.[2][3]
Znamenitosti
U naselju Voljevcu je spomen-česma. Na samom Crnom Vrhu je spomen ploča posvećena Bedrudinu Milanoviću, poginulom bošnjačkom zapovjedniku bataljona Privor. U sjećanje na prvog zapovjednika Bedrudina Milanovića i sve muslimanske branitelje Privora iz rata 1992. - 1995. organizira se tradicionalni pohod na Crni Vrh, u sklopu manifestacije Dani otpora-Dani slobode Privor.[6]
Izvori
- ↑ Topografska karta 1:200.000, list 4418 - Sarajevo, Vojnogeografski institut, Beograd, 1972. (preuzeto 9. prosinca 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 HPD Rama Ramske planine: Crni vrh (pristupljeno 29. ožujka 2019.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Rportal RP: Upoznajmo ramske planine: Crni vrh , 8. ožujka 2019. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)
- ↑ Slobodanpraljak.com Dokumenti: Sukob ABiH i HVO - kolovoz 1993. godine. Stranica je još dostupna u rezultatima Googleove pretrage (pristupljeno 29. ožujka 2019.)
- ↑ (boš.) gornjivakuf-x.com Ibrahim Sušić: FOTO: Ljepote Crnog Vrha , 12. travnja 2011. (pristupljeno 1. ožujka 2019.)
- ↑ (boš.) gornjivakuf-x.com Uredništvo: FOTO: Tradicionalni pohod na Crni Vrh , 9. kolovoza 2016. (pristupljeno 1. ožujka 2019.)
