Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Centralna partizanska bolnica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Centralna partizanska bolnica izgrađena je u proljeće 1942. godine, a nalazi se u Karlovačkoj županiji unutar šume Petrove gore u predjelu zvanom Pišin gaj. Danas se do Centralne partizanske bolnice lako dolazi županijskom cestom iz pravca Vojnića.

Povijest

Centralna partizanska bolnica izgrađena je radi potreba liječenja ranjenika i bolesnika sa šireg područja Korduna tijekom Drugoga svjetskog rata. Samu izgradnju bolnice vodio je Jakov Kranjčevic Brado. Bolnica se razvijala postupno i svoj je konačan oblik dobila 1944. godine kada je imala više od 30 objekata: nekoliko bolesničkih soba, operacijske sale, kuhinju, sobu za bolesničko osoblje, salu za kulturni rad, praonicu i tuš, štalu, stražarnicu, vlastiti električni agregat i tiskaru.

Osim nadzemnih objekata, bio je izgrađen i sustav zemunica odnosno skloništa pod zemljom gdje su, za vrijeme djelovanja njemačkih i ustaških snaga, sklanjani ranjenici. Iako su ustaše i Nijemci u više navrata pokušali pronaći bolnicu i ranjenike, niti jedna zemunica nikad nije bila otkrivena.

U bolnici je, pokraj ostalih bolničkih službi, djelovao poseban kirurški odjel i zubarski odjel pod vodstvom liječnika Vlade Pilingera. Iz Centralne partizanske bolnice upravljalo se radom ostalih partizanskih bolnica i bolničkih odjela koji su djelovali na području Korduna i Banije, a to su Kupinjak, Perna, Tukleč, Sivac, Zbjeg, Cvijanović brdo, Pecki, Dunjak, Topusko i Kestenovac. Centralna partizanska bolnica završava s radom 25. svibnja 1945. godine kada biva preseljena u Karlovac. Tijekom njezinog rada kroz bolnicu je prošlo više od 5000 ranjenika i bolesnika. Veliki dio njih, više od 1000, ostalo je vječno u šumi Petrove gore, pokopano na groblju kraj bolnice.

1971. godine Centralna partizanska bolnica u Petrovoj gori odlikovana je Ordenom narodnog heroja Jugoslavije za izvanredne ratne zasluge.

U razdoblju od 1991. do 1995. godine Centralna partizanska bolnica devastirana je i opustošena, te nije obnovljeno prethodno djelovanje ovog jedinstvenog kulturno-povijesnog kompleksa u Europi.

Bolnički objekti

Unutar bolnice djelovala je pekara, kovačnica, spremište, bazen, tuš, stražarnica, čekaonica, zgrada za stražu, električna centrala, uprava i zapovjedništvo straže bataljuna, stanica za dezinfekciju, kuhinja, ranjenički odjel, zemunica, operacijska dvorana, zgrada za sanitet i osoblje, prijemni odjel. A uz bolnicu nalazi se i groblje.