Buspiron
Buspiron (Buspar), anksiolitik je i parcijalni agonist 5-HT1A serotoninskog receptora[1][2] koji povećava serotonergičku aktivnost u mozgu, s blagim antagonističkim učinkom na D2, D3 i D4 dopaminske receptore. Pripada klasi azapirona. Primarno se koristi u liječenju anksioznih poremećaja, posebice generalizirane anksioznosti.[3] Djelotvoran je i za liječenje seksualne disfunkcije inducirane SSRI-jevima. Uzima se oralno i potrebno je dva do šest tjedana kako bi postigao maksimalan učinak.[4]

Česte nuspojave uključuju mučninu, nesanicu i probleme s pažnjom. Ozbiljne, ali rijetke nuspojave koje se mogu pojaviti su poremećaji kretanja, serotoninski sindrom i epileptični napadaji.
Buspiron je otkriven 1968., a odobren je u SAD-u od strane Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) 1986. godine. Nije dostupan u Hrvatskoj.
Indikacije

Buspiron je prvenstveno namijenjen za kratkoročno i dugoročno liječenje anksioznih poremećaja i simptoma anksioznosti, odnosno tjeskobe.[5] Za ove indikacije maksimalna dopuštena doza iznosi 60 mg.[6] Smatra se da postoji manji potencijal od stvaranja psihičke ovisnosti u usporedbi s benzodiazepinima (npr. alprazolam, klonazepam). Upotreba buspirona smatra se jednom od najpouzdanijih alternativnih metoda liječenja anksioznosti u odnosu na češće propisivane SSRI-ove.[7]
Za razliku od benzodiazepina, buspiron ne djeluje akutno jer je smanjenje simptoma vidljivo tek za dva do šest tjedana. Dodatno, prednost buspirona nad benzodiazepinima može se pripisati i činjenici da buspiron uglavnom ne izaziva sedaciju.[8]
Nije utvrđeno da je buspiron učinkovit u liječenju anksioznih poremećaja osim generalizirane anksioznosti,[9] iako postoje dokazi da može biti djelotvoran kao adjuvant serotonergičkim antidepresivima u tretmanu socijalne fobije, no potreban je dodatan oprez i praćenje jer kombinacija ovih lijekova može izazvati rijetki, ali po život opasni serotoninski sindrom.
Buspiron se može koristiti i za smanjenje simptoma ustezanja od benzodiazepina.
Istraživanja
Kognitivno poboljšanje i antidepresivna svojstva
Postoje dokazi da je kombinacija buspirona i melatonina (s produljenim oslobađanjem) učinkovita u liječenju kognitivnih deficita u akutno depresivnih bolesnika.[10] Sugerirana su i globalna poboljšanja depresivnih simptoma, a pretpostavlja se da za ovaj klinički učinak nije zaslužno tek poboljšanje sna, već proneurogenezna svojstva kombinacije melatonina i buspirona.[11]
Iako nije učinkovit kod teških oblika depresivnih poremećaja, kao monoterapija može ublažiti simptome blage depresije, posebno ako je prisutna anksiozna komponenta.[12]
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Buspirone: What is it all about? Sciencedirect.com. Pristupljeno 13. svibnja 2025.
- ↑ Buspirone Drugs.com. Pristupljeno 9. srpnja 2025.
- ↑ "Buspirone Hydrochloride Monograph for Professionals" Drugs.com. Pristupljeno 13. svibnja 2025.
- ↑ Buspirone PubMed. Pristupljeno 10. srpnja 2025.
- ↑ BUSPIRONE HCL (buspirone hydrochloride) tablet [Watson Laboratories, Inc. Dailymed. Pristupljeno 13. svibnja 2025.
- ↑ Buspirone (oral route) Mayo Clinic. Pristupljeno 10. srpnja 2025.
- ↑ What alternative anxiety medication can be used if you cannot tolerate an SSRI? Pillcheck. Pristupljeno 13. svibnja 2025.
- ↑ 197. Psihijatrijski lijekovi HeMED. Pristupljeno 13. svibnja 2025.
- ↑ BuSpar Uses, Side Effects, and Dosages Verywell Mind. Pristupljeno 10. srpnja 2025.
- ↑ Changes in cognitive symptoms after a buspirone–melatonin combination treatment for Major Depressive Disorder Sciencedirect.com. Pristupljeno 13. svibnja 2025.
- ↑ How Buspirone Mixed with Melatonin to Make an Antidepressant Carlat Publishing. Pristupljeno 20. kolovoza 2025.
- ↑ Effectiveness of Buspirone in Alleviating Anxiety Symptoms in Patients with Depressive Disorder: A Multicenter Prospective Observational Study in Korea Clinical Psychopharmacology and Neuroscience. Pristupljeno 9. srpnja 2025.