Bruinsmia
| Bruinsmia | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Styracaceae |
| Rod: | Bruinsmia Boerl. & Koord. |
Bruinsmia Boerl. & Koord. je malen rod drveća iz porodice storaćevki (Styracaceae), kojemu pripadaju dvije prihvaćene vrste rasprostranjene u tropskim područjima Azije, od istočnih Himalaja i južne Kine do Indokine, Malezije (biogeografske regije) i Nove Gvineje.[1] Pripadnici roda prepoznatljivi su po jednostavnim, naizmjeničnim, nazubljenim listovima, razgranjenim cvatovima i uglavnom bijelim cvjetovima. Od drugih storaćevki razlikuju se osobito građom plodnice, brojnim sjemenim zametcima i mesnatim, neotvorivim plodovima koji sadrže mnogo sitnih sjemenki. Rod su 1893. godine opisali nizozemski botaničari Jacob G. Boerlage i Sijfert H. Koorders. [2]
Opis
Pripadnici roda su stabla koja mogu dosegnuti visinu od približno 40 metara. Izbojci, listovi i cvjetni dijelovi često su obrasli zvjezdastim dlačicama. Listovi su jednostavni, naizmjenično raspoređeni, nazubljenih ili rjeđe gotovo cjelovitih rubova, s perastom nervaturom. Palistići nedostaju.[2]
Cvatovi se razvijaju na vrhovima izbojaka ili u pazušcima listova, a građeni su od složenih paštitastih cvatova. Cvjetne stapke imaju jedan pricvjetić te izražen člankoviti spoj neposredno ispod cvijeta.[2]
Cvjetovi su pretežno dvospolni, rjeđe jednospolni, pri čemu pojedine biljke mogu imati složeniji raspored spolova. Čaška je široko zvonasta, s gotovo ravnim rubom ili pet slabo izraženih zubaca, a njezina je cijev pri osnovi srasla s plodnicom.[2]
Vjenčić najčešće ima pet, rjeđe šest režnjeva koji se u pupu međusobno prekrivaju. Prašnika je deset, rjeđe dvanaest. Njihove su niti spljoštene, pri osnovi međusobno slabo povezane i djelomično prirasle uz vjenčić. Antere su duguljaste i otvaraju se uzdužnim pukotinama.[2]
Plodnica je nadrasla, široko stožasta i nepotpuno podijeljena na pet ili šest pretinaca, s brojnim sjemenim zametcima i pazušnom placentacijom. Vrat tučka peterobridan je, dok je njuška glavasta, s pet ili šest režnjeva.[2]
Plod je mesnat, neotvoriv, kuglast do spljošteno kuglast ili kruškolik, s trajnom osnovom vrata tučka. Sadrži mnogo sitnih sjemenki zašiljenih na oba kraja. Sjemena lupina ima udubljenu i naboranu površinu, a endosperm je mesnat do rožnat. [2]
Sistematika i povijest
Rod Bruinsmia ustanovili su Jacob G. Boerlage i Sijfert H. Koorders 1893. godine u časopisu Natuurkundig Tijdschrift voor Nederlandsch-Indië, svezak 53.[1] Njegova je izvorna vrsta Bruinsmia styracoides, opisana na temelju biljnog materijala s Jave. Rod je izdvojen na temelju osobitosti cvjetova, plodnice i višesjemenih mesnatih plodova.
Druga vrsta, danas poznata kao Bruinsmia polysperma, prvotno je opisana pod imenom Styrax polyspermus C.B.Clarke 1882. godine. Nizozemski botaničar Cornelis G. G. J. van Steenis premjestio ju je 1967. u rod Bruinsmia. [3] Obje vrste prihvaća suvremena baza Plants of the World Online.
Molekularnofilogenetsko istraživanje storaćevki iz 2021. godine obuhvatilo je obje vrste roda. Usporedba njihovih plastidnih genoma pridonijela je poznavanju srodstvenih odnosa unutar porodice i potvrdila korisnost molekularnih podataka uz tradicionalna morfološka obilježja. [4]
Rasprostranjenost i stanište
Rod je prirodno rasprostranjen u dva velika područja tropske Azije. Vrsta B. polysperma raste od Nepala i sjeveroistočne Indije do južne Kine, Mjanmara, Tajlanda i Vijetnama. B. styracoides rasprostranjena je na Sumatri, Javi, Borneu, Sulawesiju i Novoj Gvineji.[1]
Biljke nastanjuju vlažne tropske šume. Vrsta B. styracoides raste u primarnim nizinskim kišnim šumama, ali se pojavljuje i na šumskim rubovima te u poremećenim šumskim zajednicama, od razine mora do približno 1000 metara nadmorske visine.[5] B. polysperma zabilježena je i u planinskim šumama na visinama od 1100 do 1300 metara. [3]
Ime
Kineski naziv roda je 歧序安息香属 (qi xu an xi xiang shu), koji navodi Flora of China. Ime se može približno protumačiti kao „rod stiraksa (divize) s razgranjenim cvatovima”. [6]
Zanimljivo je i podrijetlo samoga znanstvenog imena. Rod je nazvan u čast Abrahama Eduarda Johannesa Bruinsme (1852. – 1943.), nizozemskoga šumarskog stručnjaka koji je djelovao u Nizozemskoj Istočnoj Indiji i pomagao Koordersu u botaničkom radu. [7]
Sinonimi
Kew za sam rod Bruinsmia ne navodi prihvaćene rodovske sinonime.[1]
Međutim, postoji povijesna pravopisna varijanta Bruinsmae T.Post & Kuntze (1903.), koju njemački Botanički vrt i botanički muzej Berlin-Dahlem navodi kao varijantu imena Bruinsmia, a ne kao zaseban rod. [7]
Vrste
- Bruinsmia polysperma (C.B.Clarke) Steenis; Rasprostranjena od Nepala do južne Kine i Indokine. Homotipski sinonim: Styrax polyspermus C.B.Clarke (1882.). Kew Science
- Bruinsmia styracoides Boerl. & Koord.; Rasprostranjena od Sumatre i Jave do Nove Gvineje.
Literatura
- Boerlage, J. G. i Koorders, S. H. (1893). Bruinsmia. Natuurkundig Tijdschrift voor Nederlandsch-Indië, 53: 68–69.
- Hwang, S. M. i Grimes, J. W. (1996). Styracaceae. Flora of China, 15: 253–271. Opis roda Bruinsmia.
- Utteridge, T. M. A. i Jennings, L. V. S. (2022). Trees of New Guinea. Royal Botanic Gardens, Kew. Morfologija i stanište.
- Plastome structure and phylogenetic relationships of Styracaceae (Ericales) (2021). Znanstveni rad.
- Plants of the World Online – Bruinsmia Boerl. & Koord.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Kew, pristupljeno 22. listopada 2026.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Kew Opis, pristupljeno 22. listopada 2026.
- ↑ 3,0 3,1 Kew B. polysperma, pristupljeno 22. listopada 2026.
- ↑ Plastome structure and phylogenetic relationships of Styracaceae (Ericales), pristupljeno 22. listopada 2026.
- ↑ Kew B. styracoides, pristupljeno 22. listopada 2026.
- ↑ Flora of China, pristupljeno 22. listopada 2026.
- ↑ 7,0 7,1 Index of Eponymic Plant Names, pristupljeno 22. listopada 2026.