Brštanica
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Brštanica | |
---|---|
Brštanica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
| |
Regija BiH | Istočna Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
Općina/Grad | Neum |
Zemljopisne koordinate | 42°59′49″N 17°46′34″E / 42.997°N 17.776°E |
Stanovništvo (2013.) | |
- ukupno | 65 |
Crkva sv. Ante
|
Brštanica je naseljeno mjesto u općini Neum, Federacija BiH, BiH.[1] Nalazi se na sjeveru općine, te pripada skupini naselja koja se zovu Donje Hrasno.
Stanovništvo
Popisi 1971. - 1991.
Brštanica | ||||||
godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
Hrvati | 111 (99,11%) | 123 (88,49%) | 249 (96,14%) | |||
Muslimani | 0 (0,00%) | 4 (2,87%) | 8 (3,08%) | |||
Srbi | 0 (0,00%) | 0 (0,00%) | 1 (0,38%) | |||
Jugoslaveni | 0 (0,00%) | 11 (7,91%) | 0 (0,00%) | |||
ostali | 1 (0,89%) | 1 (0,71%) | 1 (0,38%) | |||
ukupno | 112 | 139 | 259 |
Popis 2013.
Brštanica | ||||||
godina popisa | 2013.[1] | |||||
Hrvati | 65 (100,00%) | |||||
Bošnjaci | 0 | |||||
Srbi | 0 | |||||
ostali i nepoznato | 0 | |||||
ukupno | 65 |
Znamenitosti
- Nekropola od 74 stećka uz zavjetnu crkvu sv. Ante
Zanimljivosti
Kroz Brštanicu je prolazila željeznička pruga Gabela – Zelenika. Osim kolodvorske tipske prijemne zgrade, postojalo je pet kolosijeka, od kojih dva slijepa (jedan za snabdijevanje lokomotiva, drugi za robu) te na izlazu prema Hutovu napojnik za lokomotive i kanal za čišćenje lokomotiva. U Hrasnu je postojao kompleks od tri skupljača vode površine 80.000 m2, pripadajućih kanala i cisterne zapremine 7000 m3.[3] Služio je za napajanje parnih lokomotiva vodom, a u to vrijeme bio je najveća građevina od armiranog betona na Balkanu.[4]
Poznate osobe
- Pero Jurković sveučilišni profesor, bivši guverner HNB-a
Galerija
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 13. lipnja 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Stanislav Vukorep: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)
- ↑ Od stanice do stanice (Bicikliranjem kroz povijest - Revitalizacija uskotračne pruge “Ćiro”, pristupljeno 22. listopada 2017.)
Vanjske poveznice
|