Boris III.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Script error: No such module "Dodaj infookvir".

Boris III.

Boris III. puno ime Boris Klemens Robert Maria Pius Ludwig Stanislaus Xaver (Sofija, 30. siječnja 1894. – Sofija, 28. kolovoza 1943.), bio je pretposljednji bugarski kralj (1918.—1943.), sin kralja Ferdinanda I., koji je abdicirao u njegovu korist nakon poraza Bugarske u Prvom svjetskom ratu.

Rođen je u Sofiji 30. siječnja 1894. Vrlo je zanimljivo da je kralj Boris III. rođen kao katolik, premda je Bugarska pravoslavna zemlja. Dapače, Borisu su i otac i majka bili katolici (otac Ferdinand pripadao je katoličkom ogranku dinastije Sachsen-Coburg-Gotha, a majka Marija Lujza izrazito katoličkoj vladarskoj obitelji vojvode Roberta od Parme).[1] Kao dječak prešao je pravoslavlje, zbog političkih razloga. Dva brata i sestra, ostali su katolici, a tri tetke postale su katoličke redovnice.

Poslije završene gimnazije dobio je diplomatsko-vojno obrazovanje. Tijekom balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata sudjelovao je kao časnik za vezu na više frontova u vojsci; potpukovnik (1916.), general-bojnik (1918.).

Bugarska je 1. ožujka 1941. godine pristupila Trojnom paktu, čime je postala saveznica nacističke Njemačke i članica Sila osovine. U doba pristupanja, bugarski kralj bio je Boris III. – pripadnik njemačke dinastije. Naime, on je bio potomak poznate dinastije Sachsen-Coburg-Gotha (iz koje je bio i princ Albertsuprug britanske kraljice Viktorije).[2] Protivio se progonu Židova.

Nakon smrti 1943. godine, naslijedio ga je na prijestolju maloljetni sin Simeon II. koji je vladao Bugarskom do pada monarhije 1946. godine.

Izvori



Crown of Saint Edward.svgP vip.svg Nedovršeni članak Boris III. koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.