| Borba | |
|---|---|
| Tip | dnevne novine |
| Format | berliner |
| Izdavač | Savez komunista Jugoslavije, NIŠP Borba |
| Utemeljen | 1922. |
| Jezik | hrvatski |
| Sjedište | Zagreb |
Borba bile su dnevne novine koje su izlazile u nekadašnjoj Jugoslaviji od 1944. – 1991. Nakon raspada Jugoslavije novina je ukinuta a poduzeće privatizirano.
Povijest
Predpovijest
List Borba, osnovan je 19. veljače 1922. godine, u Zagrebu kao organ (stranačko glasilo) Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). List je izlazio kao tjednik, pod različitim urednicima (koji su često uhićivani i ubijani[1]) sve do 13. siječnja 1929. godine, kada je nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature zakonom zabranjen. Urednici lista bili su osuđeni na 5 do 12 godina zatvora. Nakon zabrane Borba povremeno izlazi kao nominalno nezavisni politički i društveni tjedni list, ali često mijenja nazive (Borba, nezavisan politički i društveni list, Borba organ Nezavisne radničke partije, Radnička Borba, Borba radničko seljačke novine).
Borba za vrijeme Drugoga svjetskog rata
Ponovo je pokrenuta odmah na početku Drugoga svjetskog rata u oslobođenom Užicu (na listu je označen Beograd), od 19. listopada do 27. studenoga 1941. godine. Nakon toga redakcija i tehnika se seljaka ali list uz česte prekide ipak izlazi, od 1. listopada 1942. do 27. veljače 1943. godine tiska se u selu Driniću (Bosanska krajina) pa potom u Prilukama.
Borba nakon oslobođenja Beograda i kraja Drugoga svj. rata
Nakon oslobođenja Beograda (20. listopada 1944.), redakcija se seli u Beograd, od tada list počinje redovito izlaziti od 15. studenoga 1944. godine kao glasilo KPJ, i to na ćirilici i latinici. List se ubrzo etablira u nešto poput službnenog glasila tadašnje vlade Demokratske Federativne Jugoslavije urednici su mu najutjecajniji političari toga doba. Od 22. listopada 1948. godine list se paralelno izdaje i u Zagrebu, koje vremenom postaje latinično izdanje istog lista.
Borba između 1950-ih i 1960-ih
To su bila zlatna vremena Borbe, najveće tiraže i najvećeg utjecaja. U to vrijeme praktički nisu ni imali konkurencije (zagrebački Večernji list osnovan je tek 1959., ljubljansko Delo 1955.). Od 9. lipnja 1954. Borba postaje glasilo Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ). To je bilo doba kad je Borba dodjeljivala godišnju nagradu za arhitekturu[2], tad je to bila najviša nagrada u zemlji u toj struci. Borba je bila poznata i po svojoj dnevnoj karikaturi kurira Fiće kojeg je crtao Milorad Dobrić. Prvi automobil u SFRJ, Zastava 750, ime je dobio po toj karikaturi - Fićo.Ljubiša Stojković,dnevni urednik DESKA lista "Borbe"(pisac knjige za Ujedinjene nacije,srušio se u redakciji i na licu mesta umro u 56.godini!
Borba od 1970-ih do propasti
Od privredne reforme 1964. i prijelaza s centalizirane privrede na samupravnu, te veće uloge republika i njihovih regionalnih centara, počinje pad utjecaja i čitanosti Borbe. To je vrijeme osnutka (ili jačanja) republičkih, pokrajinskih i regionalnih izdavača (Delo, Večer, Vjesnik, Slobodna Dalmacija, Novi list, Glas Slavonije, Politika, Oslobođenje, Nova Makedonija, Pobjeda, ljubljanski, novosadski i skopski Dnevnik, Rilindja) oni izbacuju brojne dnevne novine, koje postupno potpuno preuzimaju gotove sve čitatelje Borbe. Borba pred kraj 1960-ih kad ulazi u modu borba protiv unitarizma, postaje list koji živi od pretplate državnih i paradržavnih subjekata, a krajem 1970-ih list koji se dijeli po vojarnama JNA. Devedesete je Borba dočela kao novina bez čitatelja, tako da je nakon raspada Jugoslavije, i osnutka novih država, list propao, a njegova imovina u Zagrebu i Beogradu (tiskare i poslovni prostori) privatizirana i razgrabljena. Od 2009. izlazi novi dnevni list pod istim imenom Borba u Beogradu (vrlo male tiraže) ali on nema praktički nikakve veze sa starim listom.
Urednici Borbe
U Borbi su između ostalih kao urednici, odnosno glavni urednici ili direktori radili: Ante Ciliga[3], Kamilo Horvatin[4], Antun Mavrak-Kerber[5], Zlatko Šnajder, August Cesarec, Vladimir Ćopić, Ivan Krndelj, Ognjen Prica[6], Josip Kraš, Veselin Masleša, Marijan Stilinović, Milovan Đilas, Edvard Kardelj, Ivan Šibl[7], Puniša Perović, Veljko Vlahović, Vlajko Begović, Lazar Mojsov, Moma Marković i Vladimir Dedijer.i Ljubiša Stojković dnevni urednik DESKa "Borbe"(1907-1965
Po tadašnjim običajima list je odlikovan Ordenom zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.
Izvori
- ↑ Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu (Povijest novinarstva Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata)
- ↑ Vitićevi moteli – Trst, Umag, Rijeka, Biograd, Trogir, gradimo.hr
- ↑ "Ante Ciliga". povijest.net. http://povijest.net/sadrzaj/zivotopisi/hrvatske-licnosti/316-ante-ciliga.html Pristupljeno 12. srpnja 2010.
- ↑ Jutarnji list: Cinkanjem i preko leševa do šefa KPJ. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. listopada 2013.. http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=282768 Pristupljeno 28. svibnja 2010.
- ↑ Jutarnji list: Cinkanjem i preko leševa do šefa KPJ. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. listopada 2013.. http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=282768 Pristupljeno 28. svibnja 2010.
- ↑ Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu (Povijest novinarstva Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata)
- ↑ Ivan Šibl glavni urednik "Borbe", mladi antifašisti blog
Literatura
- Horvat, Josip: Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2003.
- Novak, Božo: Hrvatsko novinstvo