Bob (biljna vrsta)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Bob
Ilustracija boba
Ilustracija boba
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Potporodica: Faboideae
Rod: Vicia
Vrsta: V. faba
Dvojno ime
Vicia faba
L.

Bob (lat. Vicia faba) je jednogodiišnja biljka iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae), krupnih sjemenki, koja se koriste u prehrani slično kao grah.

Opis

Bob je jednogodišnja biljka nerazgranatih, šupljih, četvrtastih uspravnih stabljika, visoka do 1 m. Listovi su mesnati, plavičastozeleni s lisnom drškom, koja se produžava u zašiljeni vrh na kojem su 2-3 para sjedećih jajastih listića. Zalisci su krupni i srcolikih. Cvatovi su sa 2-4 krupna leptirasta bijela i mirišljava cvijeta. Mahune su u početku uspravne, kasnije viseće. Na poprečnom presjeku su okrugle, dugačke od 8 do 20 cm i oko 1-2 cm široke. Mlade su zelene i zeljaste, a zrele tamnomrke, kožaste. Mahuna je iznutra pregrađena poprečnim zidovima, sadrži 2-7 graholikih do 3 cm velikih sjemenki.

Bob se uzgaja na vlažnim mjestima, na bogatom tlu. Sije se u drugoj polovini ožujka. Ubiranje zrna obavlja se, kada većina mahuna sazri - pocrni. U našim se krajevima uglavnom bere i priprema još zelen.

Sorte se prema težini sjemenki dijele na:

  • sitnosjemene (masa 1.000 sjemenki 300-650 grama),
  • konjski bob (masa 1.000 sjemenki 650-800 grama),
  • krupnosjemeni (masa 1.000 sjemenki 800-1200).

Preko 100 varijeteta boba uzgaja se u Starom svijetu. U Sjevernoj Americi i Kanadi bob se relativno malo uzgaja.

Upotreba

Bob se koristi kao povrće. U prehrani se koriste mlade mahune ili sjemenke, bogate hranjivim tvarima. 100 grama zrelog sirovog sjemena sadrži preko 25 grama bjelančevina, ugljikohidrate, vlakna i minerale. Stabljika svježa ili silirana služi u ishrani stoke.

Povijest

Ova mahunarka je bila uzgojena još u kasnom neolitiku, vjerojatno prvo u Alžiru ili u jugozapadnoj Aziji, kasnije u željeznom dobu, već je raširena diljem Europe. Bob je bio jedna od najvažnijih namirnica mediteranske civilizacije, posebno Starih Grka i Rimljana. Prije nego što je grah donesen iz Amerike u Europu, (prije 16., 17. stoljeća) variva slična onim koja se danas rade od graha, pripremana su od boba.

Danas se bob najviše uzgaja u: Kini, Etiopiji, Iranu, Egiptu i dr.

Bob je bogat aminokiselinom L-dopa, koja je prekursor dopamina pa se preporučuje kod oboljelih od Parkinsonove bolesti, jer njihov organizam slabo proizvodi dopamin.

U Hrvatskoj postoje manifestacije: Dani boba i blitve na otoku Braču i Fešta od boba u Kaštel Kambelovcu.

Galerija