Biksin
Biksin Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. | |||||
---|---|---|---|---|---|
Kemijska struktura trans-biksina
| |||||
Model trans-biksina s kuglicama i štapovima
| |||||
IUPAC nomenklatura | (2E, 4E, 6E, 8E, 10E, 12E, 14E, 16Z, 18E) -20-metoksi-4,8,13,17-tetrametil -20-oxoicosa-2,4,6,8,10,12, 14,16,18- noenoenska kiselina | ||||
Ostala imena | cis-biksin trans-biksin | ||||
Identifikacijski brojevi | |||||
Osnovna svojstva | |||||
Molarna masa | 394,511 g·mol−1 | ||||
Izgled | Narančasti kristali | ||||
Talište | Od 190 do 198 °C | ||||
Topljivost u vodi |
Netopiv | ||||
Struktura | |||||
Sigurnosne upute | |||||
| |||||
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima. | |||||
Portal:Kemija |
Biksin, C25H30O4 (C.I. 75120), pojavljuje se u labilnom (cis-biksin) i u stabilnom obliku (trans-biksin). Talište cis-biksina iznosi 191,5 °C uz polagano, a 198 °C uz brzo zagrijavanje. Trans-biksin ima talište 217 °C. Cis-biksin kristalizira iz octene kiseline u tamnoljubičastim prizmama s čeličnoplavim sjajem. Zagrijavanjem labilni biksin prelazi u stabilni. Cis-biksin se nalazi u kori sjemenke ploda anato grma (lat. Bixa orellana), koji raste u Ekvadoru i Peruu. Biksin se upotrebljava danas za bojenje ulja i masti (margarina), voskova i tjestenine, a u obliku soli za bojenje sirova. Vunu, svilu i pamuk boji crvenonarančasto do žutonarančasto, a pamuk namočen u alaun snažno narančasto. Taloženjem se biksina s alaunom ili kositrenim solima iz alkalnih otopina dobiva žuti ili narančastožuti orleanski lak. [1]
Prirodna bojila
Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.
Polienska prirodna bojila
Karotenoidi su glavna polienska prirodna bojila. To su žuti do tamnocrveni kemijski spojevi tetraterpenske strukture s dugim nizom konjugiranih dvostrukih kemijskih veza. H. Wackenroder (1831.) izolirao je obojeni kemijski spoj iz mrkve (lat. Daucus carota), a skupinu kojoj taj spoj pripada nazvao je M. S. Cvet (1911.) karotenima. R. Willstátter sa suradnicima (1906. – 1914.) odredio je bruto kemijske formule mnogih karotenoida. H. von Euler-Chelpin (1928.) otkrio je da je karoten provitamin A, a iste godine P. Karrer i R. Kuhn utvrđuju kemijsku građu mnogih karotenoida. Nakon prvih sinteza (P. Karrer i Hans Herloff Inhoffen, 1950.) naglo se razvila industrijska sinteza karotenoida. Većina prirodnih karotenoida, od kojih je za približno 300 poznata kemijska građa, ima molekule s 40 atoma ugljika, koje se sastoje od središnjeg dijela sa 20 atoma ugljika i različitih krajnjih skupina s 10 atoma ugljika. Osim toga, postoje kemijski spojevi, dobiveni razgradnjom, s manje od 40 atoma ugljika, pa ksantofili, koji su također tetraterpeni, koji imaju još jednu ili više oksiskupina ili karbonilnih skupina, odnosno po jednu oksiskupinu i karbonilnu skupinu.
E160b Anato: biksin i norbiksin
Prirodno narančasto bojilo biljnog porijekla iz skupine karotenoida (E160a - karoten). Karotenoidi su pigmenti topljivi u mastima koji se nalaze u narančastom, žutom, crvenom i zelenom voću i povrću. Anato ekstrakt sastoji se od biksina, dijela topljivog u mastima, i norbiksina, dijela topljivog u vodi. Proizvodi se kemijskom ekstrakcijom iz sjemenki tropske biljke Bixa orellana. Može se proizvesti uz pomoć genetski promijenjenih organizama, ali procjena učinaka još nije dovršena. U rijetkim slučajevima, kod osjetljivih osoba, mogu uzrokovati kožne alergijske reakcije. Smatra se bezopasnim. [2]
Dopuštena upotreba | Količina |
---|---|
Margarin, polumasni margarin (minarin), ostale masne emulzije i masti koje gotovo i ne sadrže vodu, fini pekarski proizvodi, deserti, dimljena riba, grickalice: začinjeni proizvodi za grickanje i orašasti plodovi sa začinskim smjesama | 10 mg/kg |
Likeri i alkoholna pića s manje od 15% vol. alkohola | 10 mg/L |
Fermentirani zreli narančasti, žuti i bijeli sir u komadima i nearomatizirani topljeni sir, zreli narančasti, žuti i bijeli mrvljeni sir, obrađeni sir bez dodanih aroma, aromatizirani topljeni sir | 15 mg/kg |
Dekoracije i preljevi, smrznuti deserti (sladoledi), jestiva vanjska kora sira i jestivi vanjski omoti kobasica, grickalice: ekstrudirani začinjeni proizvodi za grickanje | 20 mg/kg |
Žitarice za doručak- ekstrudirane i/ili aromatizirane voćem | 25 mg/kg |
Vrsta francuskog sira Mimolette | 35 mg/kg |
Vrsta engleskog sira Red Leicester | 50 mg/kg |
Slike
|