Toggle menu
308,7 tis.
63
18
562,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bijeli glog

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bijeli glog
C. monogyna
C. monogyna
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Rod: Crataegus
Vrsta: C. monogyna
Dvojno ime
Crataegus monogyna
Jacq.

Glog - lat. Crataegus monogyna, je vrsta gloga udomaćena u Europi, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji. Nalazimo ga i na brojnim drugim mjestima u svijetu, no nažalost kao importiranu invazivnu vrstu. Plodovi gloga su jestivi, cvjetovi se koriste u narodnoj medicini.

Glog je dikotiledona biljka i njeni listovi perasto raspoređeni s mrežestom nervaturom, stablo je drvenasto s pravilno raspoređenim provodnim snopićima. Ova biljka ima neke dijelove stabla koji su preobraženi u bodlje.

Postoji veliki broj kultiviranih odlika, koriste se u hortikulturi, te rjeđe kao voće.

Postoje i križanci gloga i jarebike (Crataegosorbus "Granatnaja" - stvoren od strane čuvenog ruskog botaničara Ivana Vladimiroviča Mičurina), te gloga i mušmule (Crataegomespilus Dardari ).

Podvrste

Ljekovito djelovanje

Glog je izuzetno vrijedna ljekovita biljka. Koristi se uglavnom za liječenje poremećaja srca i krvožilnog sustava, posebno angine. Zapadni herbalisti ga smatraju "hranom za srce", povećava protok krvi u srčanim mišićima i obnavlja normalan rad srca. Do ovog učinka dolazi prisutnost bioflavonoida u voću, ti bioflavonoidi također su snažni antioksidanti, pomažu u sprečavanju ili smanjenju degeneracije krvnih žila. Plod djeluje spazmolitički, te kao diuretik, sedativ, tonik i vazodilatator. I plodovi i cvjetovi gloga dobro su poznati u biljnoj narodnoj medicini kao tonik za srce, a moderna istraživanja potvrdila su ovu upotrebu. Plodovi i cvjetovi djeluju hipotenzivno, kao i izravni i blagi tonik za srce. Oni su posebno indicirani u liječenju slabog srca u kombinaciji s povišenim krvnim tlakom, koriste se i za liječenje srčanog mišića oslabljenog u staračkoj dobi, za upale srčanog mišića, arteriosklerozu i za probleme s živčanim srcem. Dugotrajna primjena neophodna je da bi liječenje bilo učinkovito. Obično se koristi ili kao čaj ili kao tinktura. Glog se dobro kombinira s ginkom (Ginkgo biloba) kako bi se poboljšalo loše pamćenje, djelujući tako da poboljšava opskrbu mozga krvlju. Kora je adstrigentna i korištena je u liječenju malarije i drugih vrućica. Za korijenje se kaže da stimulira arterije srca.[1]

Sastav

Na 100 gr plodova sadrži oko 61,8 gr vode, oko 25,9 gr ugljikohidrata, oko 11,8 gr vlakana ,bjelančevina oko 1,43 g i oko 0,63 g masti. Od makroelemenata sadrži oko 459 mg kalija, oko 15,6 mg natrija, 235 mg kalcija, oko 83,3 mg magnezija i oko 86,4 mg fosfora te 1, 82 mg željeza. Od mikroelemenata sadrži oko 279 mkg bakra,oko 742 mkg mangana i 311 mkg cinka.Od vitamina sadrži oko 1,32 mg beta karotena, te 27,8 mg vitamina C.[2]

Dodatna literatura

  • Grlić, Lj.; Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.
  • Kedrova, M.; Bojarišnik protiv 100 boleznei, Sankt Peterburg 2005.

Izvori

  1. https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Crataegus+monogyna
  2. María de Cortes Sánchez-Mata · Javier Tardío (Eds. )Mediterranean Wild Edible Plants Ethnobotany and Food Composition Tables,New York 2016.,str.341

Vanjske poveznice