Toggle menu
244 tis.
68
18
624,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bernoullijeva nejednakost

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Bernoullijeva nejednakost' je nejednakost nazvana po Jacobu Bernoulliju koja služi za aproksimaciju potenciranja 1 + x. Također, ova se nejednakost često koristi za dokazivanje drugih nejednakosti u realnoj analizi.

Ona glasi ovako: za svaki prirodni broj i svaki realni broj vrijedi Jednakost vrijedi samo kada je ili Uočimo da za paran broj nejednakost ima rješenja za svaki realni

Jacob Bernoulli ju je prvi objavio u svojem djelu “Positiones Arithmeticae de Seriebus Infinitis” (Basel, 1689.).

Dokazi

Dokaz matematičkom indukcijom

Nejednakost se najčešće dokazuje metodom matematičke indukcije pa ćemo ga ovdje navesti. Za tvrdnja očito vrijedi. Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za neki Onda je prema pretpostavci No, desna strana nejednakosti je jednaka (jer je ) pa prema tome tvrdnja vrijedi i za čime je ovaj teorem dokazan.

Dokaz binomnim teoremom

Nejednakost se za također može dokazati jednostavno koristeći binomni poučak. Dakle, iz binomnog poučka slijedi što je jednako Očito je pa je konačno

Dokaz pomoću derivacije

Dokazujemo Bernoullijevu nejednakost elementarnim diferencijalnim računom.

Neka je Očito je . Isto tako vrijedi pa je funkcija rastuća te je što je i trebalo dokazati.[1]

Izvori

  1. Branimir Dakić, Neven Elezović, Matematika 4, udžbenik matematike za 4. razred prirodoslovno-matematičke gimnazije, Element, Zagreb, 2015.