Aksiom matematičke indukcije je aksiom o matematičkoj (potpunoj, totalnoj) indukciji. Omogućava da iz izvjesnih svojstava podskupa zaključimo odnos dvaju skupova. Ovim aksiomom se mogućava i sredstvo je za prouučavati beskonačne skupove, za dokazivati poučke i za definiciju funkcija.
Aksiom glasi:
Neka je skup podskup skupa prirodnih brojeva .
Pretpostavimo dva svojstva skupa :
Slijedi zaključak:
Primjeri
Možda najosnovniji primjer za metodu matematičke indukcije je suma konačno mnogo uzastopnih prirodnih brojeva. Želimo li dokazati tvrdnju, odnosno formulu možemo postupiti ovako:
Dokazujemo da tvrdnja vrijedi za prvi broj u navedenom skupu, a to je "cijeli" skup , dakle u ovom slučaju za broj 1: Time smo dokazali bazu indukcije.
Sada pretpostavljamo da tvrdnja vrijedi barem za jedan broj različit od 1 iz našeg skupa, neka je to m-ti broj iz skupa Prema tome, pretpostavljamo da vrijedi (*) Ovo se zove pretpostavka indukcije.
Nadodajmo na obje strane jednakosti. Vidimo da tada tvrdnja tada vrijedi i za sljedeći broj, Dakle, pretpostavljamo da je Sada slijedi ključan korak u ovoj metodi. Prema prvoj pretpostavi lijevu stranu jednakosti (*) možemo napisati kao: što daje Time smo dokazali da ako tvrdnja vrijedi za onda nužno vrijedi i za Ovaj se dio naziva korakom indukcije.
Pokazali smo da tvrdnja vrijedi za 1. No, onda vrijedi i za 2, onda i za 3, itd. Time smo dokazali da tvrdnja vrijedi
Sada je jasan aksiom matematičke indukcije.
Izvori
- Kurepa, Svetozar. Matematička analiza 1. Diferenciranje i integriranje. Zagreb: Školska knjiga, 1997.; str. 17-18