Bajski kanal

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Bajski kanal je kanal koji se nalazi u mađarskom i vojvođanskom dijelu Bačke. Poznato je vikendaško odmaralište i kupalište. Izrazito je čiste vode.

Povijest

Nastao je od jednog dunavskog rukavca.

Zemljopisne osobine

Sjeverni kraj kanala je u mađarskom gradu Baji, a prema jugu prolazi 2 km od Berega, Koluta i Bezdana. Na jugu se ulijeva u Veliki bački kanal. Pristup kod Berega je moguć poljskom cestom ili bentom.

Granica Hrvatske i Srbije. Srbija zastupa i ideju da granica ide sredinom Dunava, Hrvatska traži granicu iz vremena SFRJ.

Na južnome dijelu Bajskoga kanala nalazi se dio hrvatskoga državnog područja, na kojemu je smješteno naselje Kenđija, a naziva se Oraškovica. Uz sam kanal je Gombarov salaš. Preko kanala i potoka Šuster najbliža su naselja Kolut i Bereg. Kenđiju (i Oraškovicu) okružuje sa zapadne strane veća nizina koja nosi naziv Karapandža, unutar koje je jezero Labudnjovača i potok Lašufok. Bajski se kanal ulijeva u Veliki kanal, koji pak utječe u Dunav i tako čini prirodnu granicu prema Vojvodini. [1]

Flora i fauna

Na obali raste ponajviše trska, a uz obalu rastu lokvanji. Uokolo kanala je šuma Karapandža u kojoj prevladava hrast lužnjak. Šuma se prostire sve do Dunava. Na jednoj se strani obale nalazi šuma Adica.

Namjena

Omiljeno je mjesno kupalište, osobito kod Berega (Kod Drezge, Nova plaža, Topolice). Mještani ga koriste i za ribolov, odmarajući plov kanalom te za kampiranje. Voda iz obližnjih bunara je čista.

Izvor

  1. Vojni zemljovidi 1 : 25.000, br. 326-2 Osijek (1974.-1976.)