Bahreinski zaljev
Bahreinski zaljev | |
|---|---|
| Zaljev | |
Pogreška pri izradbi sličice:
Bahreinski
zaljev | |
| Pogreška pri izradbi sličice: Bahreinski zaljev | |
| Položaj | |
| Koordinate | Predložak:Coord/display/it |
| Zaljev | Perzijski zaljev |
| Države | Predložak:DZ+X/plainlist |
[[image:Predložak:Lokacijska karta Perzijski zaljev|300px|alt=|Bahreinski zaljev (Predložak:Lokacijska karta Perzijski zaljev)]] <div style="position: absolute; z-index: 2; top: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »[«.%; left: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »[«.%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"> Bahreinski zaljev Bahreinski zaljev (Predložak:Lokacijska karta Perzijski zaljev)
Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 379: attempt to perform arithmetic on local 'lat_d' (a nil value). | |
.jpg){kind=link}
Bahreinski zaljev je zaljev uz zapadnu obalu Perzijskog zaljeva.
Geografija
Bahreinski zaljev je veliki zaljev koji se nalazi na zapadnoj strani Perzijskog zaljeva, između istočne obale Saudijske Arabije i države/poluotoka Katara. Na pola puta između sjevernog vrha Katara i obale Saudijske Arabije nalazi se otočna država Bahrein, koju čini šest otoka i mnogo malih otočića. Bahreinski zaljev tako ima dva otvora prema Perzijskom zaljevu, od kojih je zapadni (između Saudijske Arabije i Bahreina) premošten nasipom. Izduženi južni dio Bahreinskog zaljeva tvori Salvaški zaljev. Jugoistočno od otoka Bahrein, a blizu obale Katara, nalazi se otočje Hawar, dio Bahreina.[1]
Most kralja Fahda (dio Autoceste Kralja Fahda) povezuje Saudijsku Arabiju s otokom Bahreinom, a svečano je otvoren 26. studenog 1986.[2] Sastoji se od pet mostova povezanih inače čvrstim nasipima, a dizajn je odabran kako bi se pokušao minimizirati utjecaj na okoliš.[3] U planu je i drugi nasip, Nasip Katar-Bahrein, koji će povezati Bahrein s Katarom. Ovaj će biti čvrst oko polovice svoje duljine, a druga polovica će biti most. Izgradnja nasipa vjerojatno će imati značajan učinak na cirkulaciju vode u Zaljevu.[4]
Flora i fauna
Otočje Hawar, tik uz obalu Katara, uvršteno je na popis Ramsarskih područja 1997.[5] oni su dom mnogim vrstama ptica uključujući perzijski vrance[6] (Phalacrocorax nigrogularis). Na glavnom otoku postoje mala stada arapskog oriksa i pješčane gazele (Gazella marica).[7]
Bahreinski zaljev je plitak i vode imaju mali toplinski kapacitet. Podložne su velikim fluktuacijama temperature, u rasponu od 14 to 35 °C oko obala. Voda je također dosta slanija (10%) nego u drugim dijelovima Perzijskog zaljeva. Oko Bahreina postoje livade morske trave, koraljni grebeni, muljevite ravnice i šikare mangrova. Ta su područja važna za bioraznolikost područja, osiguravajući staništa za beskralješnjake, riblju mlađ, kornjače i dugonge.[3]
Bahrein širi svoje kopneno područje jaružanjem morskog dna i taloženjem materijala oko svoje obale. Godine 1963. površina Bahreina bila je 668 km2, a do 2007. iznosio je 759 km2. Opsežni koraljni grebeni u susjednim morima su uništeni, a povećani sediment u moru imao je štetan učinak na druge. Greben Fasht Adham između Bahreina i Katara oštećen je toplinskim stresom 1996. i 1998., ali je od tada gotovo potpuno uništen.[4]
Izvori
- ↑ Philip's (1994) Atlas of the World.
- ↑ King Fahd Causeway: History. King Fahd Causeway Authority 0. Pristupljeno 26. studenoga 2015.
- ↑ 3,0 3,1
• Nepoznat parametar:
issn - ↑ 4,0 4,1
Riegl, Bernhard
- Purkis, Sam J. (2012) Coral Reefs of the Gulf: Adaptation to Climatic Extremes. https://books.google.com/books?id=b9_rCDvjNFYC&pg=PA362.
- ↑ http://www.adias-uae.com/publications/Hawar-MP.pdf.
- ↑ Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva. HAZU 0. 2018 0.
- ↑ • Parametar
pagesnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagenije dopušten u klasiweb[neaktivna poveznica]