Augustin Hirschvogel

Hirschvogel - autoportret

Augustin Hirschvogel, umjetnik, graver, matematičar, topograf i kartograf (Nürnberg, 1490. (1503.) – Beč, 1553.).

Životopis

Otac ga je u radionici podučavao slikanju, vještini graviranja i glazbi. Poslije očeve smrti, 1531. otvorio je vlastitu radionicu za izradu majolike i oslikanih staklenih predmeta na venecijanski način. Učio je klesarstvo i specijalizirao se za klesanje grbova. Bio je u službi austrijskih službenih krugova koji su radili na geografskom i kartografskom upoznavanju zemalja uz tursko-hrvatsku granicu. To je bio razlog da je od 1536. do 1543. boravio u Ljubljani odakle je poduzimao istraživačka putovanja na istok do hrvatsko-turske granice. Opažanja je obavljao potajno i bez pratnje.

Njegove terenske topografske skice nisu sačuvane. Prema bilješkama iz ostavštine vidi se da je 1539. izradio kartu tursko-hrvatske granice u područjima Bosne, Slavonije i Mađarske koja je na žalost izgubljena. Godine 1542. izradio je kartu s prikazom Gornje Austrije. Tu je kartu poslije objavio Gerard de Jode pod naslovom Beschreibung des Erczherzogtumb Oestereich ober Enns durch Augustin Hirsfogel u Antwerpenu 1583. Po povratku u Nürnberg, napisao je i objavio 1543. knjigu Ein eigentliche und grundtliche Anweisung in die Geometria (Stvaran i osnovni uvid u geometriju), koja počinje načelima geometrije i planimetrije, uključujući poglavlje o crtanju objekata na zemljištu, a završava uvodom u perspektivu. Da bi ilustrirao svoju knjigu izradio je seriju od 37 ploča i objavio je pod posebnim naslovom Geometria.

Nakon kratkog boravka u Nürnbergu, godine 1544. preselio se u Beč gdje je i dalje djelovao kao kartograf. Iste godine izradio je kartu Koruške i poklonio je kralju Ferdinandu. Za Herbersteinov opis Rusije izradio je 1546. karte i gravure Moscoviae. Knjiga je imala nekoliko izdanja, a za talijansko je karte kopirao Gastaldi. Od 1546. bio je u službi bečkog gradonačelnika za koga je izvodio prvu izmjeru Beča na triangulacijskoj osnovi i 1547. nacrtao veliki okrugli plan Beča na drvenoj dasci veličine 1,65×2,30 m. Plan je tiskan tek 1552. godine na šest bakrenih ploča ukupne veličine 84×85 cm. Opis načina izmjere za taj plan ostao je u rukopisu. Prema želji kralja Ferdinanda radio je na izmjeri Ugarske, a za izradu velike karte Ugarske 1552. otputovao je tamo, svraćajući u hrvatske krajeve.

Pripremio je kartu Ugarske koja je posmrtno tiskana u tehnici drvoreza pod naslovom Nova Et Hactenvs Non Visa Regnorv. Antique Provintiarvm Per Avgvsti Hisfo. Descriptio u Nürnbergu 1565. na dvanaest listova. Na toj su karti prikazani i hrvatski krajevi sve do Jadranskoga mora. Tu kartu spominje Ortelius u katalogu kartografa koji su surađivali u njegovu atlasu. Ortelius je s nekim izmjenama kopirao tu kartu za svoj Theatrum i naslovio je Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae finitimarvmqve regionvm nova descriptio, avctore Avgvstino Hirsvogelio, bakrorez, 33,6×46 cm. Karta je objavljivana u svim izdanjima Ortelijusova Theatruma od 1570. do 1612. Također je tu kartu tiskao i Gerard de Jode u svom atlasu Speculum orbis terrarum pod naslovom Ilyrici sev Sclavoniae continentis Croatiam, Carniam, Istriam, Bosniam ... recens ac emendatus typus. Auctore Augustino Hirsvogelio, bakrorez, 30×51,5 cm.

Hirschvogel nikada nije obišao Kvarnersko primorje i to se zapaža na tim kartama. Istarski poluotok i Kvarner su na njegovoj karti sasvim pogrešno prikazani u odnosu na onodobne, prijašnje i kasnije prikaze. Područje Slavonije na karti označeno je kao Windisch Land.

Hirschvogel - Mapa Austrije iz 1542. godine

Djela

Turkish border. 1539. – Beschreibung des Erczherzogtumb Oestereich ober Enns. Ljubljana 1542.
Ein eigentliche und grundtliche Anweisung in die Geometria. Nürnberg 1543.
Karta Koruške. 1544. – Moscovia. Beč 1546.
Plan Vienna. 1549. – Saxony. 1550.
Grund der Stadt Wien, 6 listova, 84×85 cm. Beč 1552.
Nova Et Hactenvs Non Visa Regnorv. Antique Provintiarvm Per Avgvsti Hisfo. Descriptio, 12 listova, 80×150 cm. Nürnberg 1565.

Literatura

Enciklopedija Leksikografskog zavoda. Zagreb 1966.
R. V. Tooley: Tooley's Dictionary of Mapmakers. Map Collector Publications Limited, Tring, Hertfordshire, England 1979, str. 301.
L. Lago, C. Rossit: Descriptio Histriae. Trieste 1981, str. 102-106, 126-127.
A. Pandžić: Stare karte i atlasi Povijesnog muzeja Hrvatske, katalog izložbe. Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1987, str. 33.
A. Pandžić: Pet stoljeća zemljopisnih karata Hrvatske, katalog izložbe. Povijesni muzej Hrvatske. Zagreb 1988, str. 47-49, 54-55.
V. Maleković (ur.): Granice Hrvatske na zemljovidima od 12. do 20. stoljeća. Muzej za umjetnosti i obrt, Zagreb 1992.
R. W. Karrow Jr.: Mapmakers of the Sixteenth Century and Their Maps. Chicago 1993, str. 294-301.
M. Marković: Descriptio Croatiae. Naprijed, Zagreb 1993, str. 110-112, 134-135, 138-139, 141, 145.
Bibliotheca Valvasoriana, Katalog knjižnice Janeza Vajkarda Valvasora. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb 1995.
S. Gaćina: Slavonija na starim zemljopisnim kartama kartografske zbirke Muzeja Slavonije, katalog izložbe. Osijek 1995.

Vanjske poveznice

(hrv.) Opća i nacionalna enciklopedija: Augustin Hirschvogel

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Augustin Hirschvogel
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Augustin Hirschvogel