Plemstvo označava poseban socijalni društveni sloj. U gotovo svim europskim zemaljama plemstvo je izgubilo status povlaštenog društvenog sloja.
U feudalnom društvu plemstvo je bila dominantan društveni sloj, sa statusom koji je bio utemeljen obiteljskim podrijetlom po rođenju ili po službi.
Plemstvo se uglavnom stjecalo zbog:
- izvanredne vojne sposobnosti ili snage (viteštvo, samuraj)
- ekonomske nadmoći ili primjerice velikih posjeda
- podijeljeno od vladara (kao nagrada za posebne zasluge)
Plemstvo je u Europi doživjelo svoj vrhunac od srednjeg vijeka sve do kasnog 18. stoljeća. Od tada je značaj u nekim europskim zemljama već bio u opadanju.
Svoje privilegije plemstvo je postupno izgubilo nakon francuske revolucije. U tehnološki razvijenom svijetu pokazao se sustav građanskog obrazovanju u industriji, znanosti i vlasti konkurentnijem. Još u 19. stoljeću tradicionalna plemićka zvanja bila su časnička, diplomatska i svećenika (visoko svećenstvo).
Posebno značajne hrvatske plemićke obitelji
- Trpimirovići - hrvatska vladarska dinastija
- Drašković
- Frankapani
- Lacković
- Zrinski