Anglosaska književnost

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovaj članak dio je
serije o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
Rimska • Starogrčka
Renesansna književnost
XIV. stoljeće • XV. stoljeće • XVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljeće • XVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljeće • XXI. stoljeće

Književni rodovi

Lirika • Epika • Drama

Književne vrste

autobiografija • životopis
dječja književnost • dnevnici
fantastika • pjesništvo
publicistika • esejistika

Književnost po jezicima

albanska • arapska • armenska • austrijska • azerska
bugarska • crnogorska • češka
engleska (američka • australska • irska)
francuska • novogrčka • hrvatska (BiH)
indijska • talijanska • japanska
kineska • mađarska • makedonska
njemačka • perzijska • poljska
portugalska • rumunjska • ruska
slovenska • srpska • španjolska
švedska • ukrajinska

Anglosaska književnost je definicija dana skupu književnih djela koja su ispisana na anglosaskom jeziku i pripadaju u cijelosti anglosaskoj kulturi, Anglosasima i anglosaskome jeziku.

Obuhvaća književnost koja je napisana na staroengleskom jeziku (također zvanim anglosaskim) u anglosaskoj Engleskoj. Nastala je u razdoblju od 7. stoljeća do normanskog osvajanja Engleske 1066. godine. Anglosaska književnost sadrži djela iz žanrova kao što su epsko pjesništvo, hagiografija, propovjedi, Biblijski prijevodi, zakonska djela, kronike, zagonetke i ostalo.[1] Ukupno je sačuvano 400 rukopisa iz tog razdoblja.[1]

Među najvažnija djela iz tog vremena je poema Beowulf koja je postala nacionalnim epom u Engleskoj.[1] Anglosaska kronika je dokument koji se pokazao značajnim kad se proučava ono razdoblje, jer je sačuvala kronologiju rane engleske povijesti, dok je poema Cædmon iz 7. stoljeća preživjela kao najstariji književni rad na engleskom jeziku.[1]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Angus Cameron (1983.). "Anglo-Saxon literature" u Dictionary of the Middle Ages, v.1, str.274. — 288.