Toggle menu
244 tis.
67
18
623,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ana Vranić Rob

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Ana Vranić Rob (Zagreb, 1972.), hrvatska konzervatorica i povjesničarka umjetnosti.[1]

Životopis

Rodila se je 1972. godine u Zagrebu, diplomirala je 1997. povijest umjetnosti te češki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. godine zaposlena je u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Odjelu za istraživanje, zaštitu i mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara; od 2022. voditeljica je Odjela za dokumentaciju: bavi se evidentiranjem, istraživanjem, dokumentiranjem, valorizacijom i zaštitom nepokretnih kulturnih dobara te vođenjem evidencije i dokumentacije nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara, posebice baza podataka i GIS-a.[1]

Vezano uz temu javnih spomenika od 1998. kontinuirano radi na evidentiranju, istraživanju, dokumentiranju, valorizaciji i zaštiti javnih spomenika u Gradu Zagrebu kao i praćenju stanja i poslovima vezanim za planiranje i provođenje zaštitnih radova te konzervatorskog nadzora prilikom njihove obnove. U cilju zaštite i očuvanja javnih spomenika kontinuirano surađuje s muzejima, galerijama, arhivima, knjižnicama, udrugama i drugim ustanovama u kulturi (s Arhivom za likovne umjetnosti HAZU, suradnja na revalorizaciji zaštićenih spomenika i spomen-obilježja u Gradu Zagrebu i evidenciji i valorizaciji groblja Mirogoj).[1]

Članica je radne skupine koju vodi Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, a koja provodi istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Razvoj novih rješenja za karakterizaciju i zaštitu brončane kulturne baštine izložene vanjskom okolišu“ (projekt HRZZ IP-2019-04-5030, 2020.-24.).[1]

Tijekom svoje dugogodišnje karijere najviše se profilirala u informacijsko-dokumentacijskim poslovima, gdje je samostalno izradila niz baza podataka koje su i danas u redovitoj upotrebi u Gradskom zavodu:[1]
Odjel za nepokretna kulturna dobra i zaštitu prirode:

  • baza Nepokretna KD i priroda; i baza Inventarizacija građevina unutar zaštićenih cjelina, kao i ostale baze, npr. za GUP, PPGZ, PP Medvednica, DPU- razno
  • baza Groblje Mirogoj
  • baza podataka javnih spomenika Grada Zagreba i dr.

Odjel za pokretna i nematerijalna kulturna dobra:

  • Pokretna i nematerijalna KD — skupna baza
  • Umjetnine u vlasništvu grada Zagreba

Odjel za dokumentaciju:

  • baza elaborata Zavoda.

posebice se ističe dugogodišnji rad Ane Vranić Rob na evidentiranju, dokumentiranju i valorizaciji cjelokupnoga graditeljskog kompleksa groblja Mirogoj, kao i pojedinačnih grobova. Kroz svoj dosadašnji rad evidentirala je i obradila ukupno 59.706 grobova. Rad na GIS-u groblja Mirogoj za potrebe inventarizacije i valorizacije grobnih mjesta na groblju Mirogoj započela je 2007. – 2009., a nastavila 2021. s konačnim ciljem izrade konzervatorske podloge za groblje Mirogoj. Taj mukotrpni i samozatajni rad konačno je izašao na vidjelo kroz provedbu projekta Ministarstva kulture i medija s podrškom Europe Nostre, kada je Povijesni kompleks groblja Mirogoj uvršten na popis sedam najugroženijih europskih lokaliteta kulturne baštine za 2021. godinu (7 Most Endangered). Za potrebe navedenog projekta provela je pilot-istraživanje na pet odabranih grobnih polja na Mirogoju, različitih konfesija — židovske, pravoslavne, protestantske, muslimanske i katoličke – kako bi komparativnom analizom utvrdila trendove propadanja pojedinih dijelova groblja po konfesijama te omjere sačuvanih grobova iz različitih faza razvoja groblja Mirogoj, čime je ustanovila da su predominantni grobovi na cijelom groblju oni koji datiraju iz razdoblja od 1950. do 1990. godine i nemaju posebnih spomeničkih vrijednosti, nego pripadaju standardnoj produkciji toga doba (oko 50%), dok je izvornih povijesnih grobova iz najranije faze Mirogoja sačuvano tek oko 15%.[1]

Nagrade i priznanja

Godišnja Nagrada Vicko Andrić za 2022. za sustavni rad na inventarizaciji i valorizaciji groblja Mirogoja koji je u potpunosti definiran 2022. godine.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Nagrada Vicko Andrić" za 2022. — obrazloženje. Ministarstvo kulture i medija RH. 20. lipnja 2023. Pristupljeno 11. lipnja 2025.
  2. Objavljeni dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2022. godinu . Ministarstvo kulture i medija RH. 20. lipnja 2023. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/, https://min-kulture.gov.hr/).
Iz uvjeta korištenja: "
Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."