Fra Ambro Miletić, (1857.[1] - 27. srpnja 1923., Nevesinje), hrvatski katolički svećenik iz Bosne i Hercegovine, provincijal franjevačke redodržave hercegovačke, hrvatski književnik, preporoditelj, prosvjetitelj i prevoditelj [2], zborovođa crkvenog zbora.
Životopis
Rođen je u sjevernoj Hercegovini. Pripadao starijem naraštaju hrvatskih javnih radnika u Hercegovini. Kao i fra Didak Buntić, cijeli svoj život radio na prosvjetnom napretku svoga naroda. Polazio je Miletić franjevačku gimnaziju, a nakon svršene gimnazije bogosloviju, gdje se zaredio za svećenika. Njegova odgoja pada u doba biskupovanja fra Paškala Buconjića, te je postao poslije i biskupov tajnik, desna ruka i pomagač u kulturnom radu. Tih godina je bilo počelo gušenje hrvatske svijesti i hrvatskoga imena a Herceg-Bosni. Fra Ambro Miletić s mostarskim hrvatskim građanima oštro oponira pritisku službene strane. To su bila vremena kad je Austrija zabranjivala hrvatske trobojnice, tražila i kod djevojaka sakrivene hrvatske trobojnice i kad su mostarski Hrvati ležali po zatvorima radi njih i hrvatskih pjesama. Kao član franjevačke redodržave hercegovačke bio je dugo godina tajnik biskupu Buconjiću. Poslije je bio župnikom u različitim župama.[2]
Od nadležnih osmanskih je vlasti isposlovao skupa s fra Anđelom Nuićem i fra Božom Ostojićem i još nekima 1873. godine osnivanje hrvatskog pjevačkog društva u Mostaru za hrvatsku mladež. Ta trojica su se istaknuli u radu na osnivanju i organizaciji društva. Glazbeno društvo nosilo je naziv Kosača. Osmanske vlasti nisu odobrile zamolbu, no društvo je djelovalo ilegalno. Poslije je djelovalo pod okriljem Crkve i promijenilo ime u Crkveni zbor. Uvježbavali su crkvene pjesme, ali i one rodoljubne i narodne. [3] Prvi predsjednik Društva bio je biskupov tajnik fra Augustin Zubac. a fra Ambro bio je prvi zborovođa društvenoga muškog zbora. Odman nakon što je društvo osnovano, osnivači su razmišljali i o osnutku društvene glazbe, radi čega su izdali građanstvu proglas.[4]
Predratnih i ratnih godina bio je župnik u Nevesinju, od 1909. do 1918. godine. Za njegova župnikovanja u Nevesinju otvorena je 1911. Hrvatska čitaonica.[5]
Poslije župnikovanja po raznim župama (Klobuk i dr.)[6], bio je nadžupnikom u Mostaru. Vršio je različne dužnosti u upravi redodržave, te je bio i provincijalom. Osobito je radio na gospodarskom podizanju i prosvjetljivanju hrvatskoga naroda u Hercegovini. Radio na osnivanju što više hrvatskih seljačkih zadruga, radi privikavanja hercegovačkih seljaka na štednju, a ujedno mu zadruga u nuždi na pomoći bile. U Mostaru i okolici osnovao je Vinarsku udrugu, koja je lijepo napredovala i mnoge seljake izvukla iz ruku lihvara. Miletić je spadao među one koji su nakon osnutka gimnazije u Mostaru nastojali uza svaku srednju školu osnovati hrvatski konvikt, koji bi se izdržavao prinosima u naravi. Tako je došlo u Mostaru do osnutka »Hrvatskog đačkog potpornog društva«, a to društvo potaklo je i Hrvate u Sarajevu, da i oni osnuju što sličnu, pa je tako nastao HKD Napredak, poslije kojeg su nastali Prosvjeta i Gajret. Fra Ambro je bio višegodišnji nadstojnik ženskoga sirotišta u Mostaru, čiji je osnivač bio biskup Buconjić. Stekao je mnogo zasluga za sirotinju i budno pazio, da se u tom zavodu održi i razvija hrvatska svijest i ponos.[2]
Bavio se i književnim radom. S fra Radoslavom Glavašem zasnovao je poučni i zabavni list »Kršćanska obitelj«, gdje je pisao popularne zabavne i poučne članke.[2]
Pisao je pripovijesti za mostarski Osvit. Osim književnih i edukativnih tekstova, izdao je više molitvenika za žensku i mušku mladež. Zadnje godine za Hrvatsku Slogu preveo je roman "Iz dnevnika jednog obješenjaka".[2] Objavio priloge u Hercegovačkom bosiljku, mostarskom nezavisnom listu fra Franje Milićevića, osnovanog 1883. godine.[7] Preveo djelo Pavla Puccija s talijanskog na hrvatski. Čudotvorna moć svete izpoviedi : darak namienjen katoličkoj mladeži koja prvi put stupa na svetu pričest (Zagreb : Nakl. Tiskare A. Scholz, 1899. (izvorno: Le meraviglie della confessione, esposte per via di esempi).[8]
Pri otvorenju bosanskog sabora godine 1910. bio je kao provincijal njegov virilni član. Fra Ambro Miletić bio je gorljiv Hrvat. Politički je bio starčevićanac, kao i starija generacija franjevaca. Po prvom raskolu u Stranci prava pribrajao se domovinašima. Gorljivi Hrvat kojem nije smetalo biti zagovornik sloge Hrvata i Srba, po čemu je u Mostaru dugo godina ostao u živoj uspomeni njegov javni istup u tom pravcu.[2]
Umro je 1923. godine.[2]
Izvori
- ↑ Prezime.net Surname Miletić (pristupljeno 25. lipnja 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Infobiro.ba Kalendar Napredak. Autor nije naveden. 1. siječnja 1924. (pristupljeno 26. lipnja 2016.)
- ↑ Academia.edu Glazbeni život Mostara u prvoj polovini 20. stoljeća, Lidija Vladić Mandarić, Ivana Tomić Ferić (pristupljeno 26. lipnja 2017.)
- ↑ M. Franičević: Hrvatska pjevačka društva u Mostaru od 1873. do 1945. , str. 161-190, Hrvatski neretvanski zbornik 5/2013., Zagreb: Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, ISSN 1847-1579
- ↑ Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (9). Nevesinjski župnici, duhovna zvanja iz župe, znamenitiji Nevesinjci; (Izvor: Ivica Puljić, Tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo, 1988.; Ratko Perić, Da im spomen očuvamo, Mostar, 2000.) 25. studenoga 2009. (pristupljeno 21. lipnja 2017.)
- ↑ [1]
- ↑ HKD Napredak Mostar fra Andrija Nikić: Kratka povijest (pristupljeno 26. lipnja 2017.)
- ↑ Bibliografija NSK Glavni niz HRB06-019 (pristupljeno 26. lipnja 2017.)