Almati

Almati (Alma Ata); Алматы
; Zastava	; Grb
	Nadimak: Južni glavni grad, Grad jabuka
	Koordinate: 43°16′N 76°53′E / 43.267°N 76.883°E
Država	Kazahstan
Prvo naseljavanje	10.-9. stoljeće pr. Kr.
Utemeljenje	1854.
Status grada	1867.
	Vlast
- Gradonačelnik	Ahmetžan Jesimov
	Površina
- Ukupna	324,8 km2
Visina	500 - 1.700 m
	Stanovništvo (2008.)
- Grad	1.348.500
- Gustoća	4.152 stanovnika/km2
Vremenska zona	Istočno Kazahstansko vrijeme (UTC+6)
Poštanski broj	050000 - 050063
Pozivni broj	+7 727
Pokrajina	Almaty
	Službena stranica almaty.kz
Zemljovid
	; Položaj Almatija u Kazahstanu

Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu s populacijom od 1.348.500 (1. rujna 2008.), što predstavlja 8% ukupnog stanovništva. Bio je glavni grad Kazahstana i prethodne Kazaške SSR od 1929. do 1998. godine. Premda Almati više nije glavni grad, (sada je to Astana), ostao je glavni komercijalni centar. Almati ne pripada ni jednoj oblasti, već ima status grada od posebnog državnog značaja.

Ime grada

Ime Almati znači "Bogat jabukama", a ruska verzija imena, "Alma Ata", dodijeljena je iz zablude (književno značenje "Djedova jabuka").

Povijest

Na prostoru grada su u 10. st. p. K. nastala prva naselja stočara iz brončanog doba. Kasnije su nastala naselja plemena Saka i Uisun od kojih su sačuvani tumuli (nadgrobni humci). Tijekom srednjeg vijeka se grad razvija kao jedna od postaja na Putu svile, te postaje značajan trgovački centar. Ime Almati se pojavljuje u 13. st. U 15. st. slabi značenje grada zbog prestanka trgovine na Putu svile. U 17.i 18. st. jača kazaška nacionalna svijest i Almaty postaje kazahstanski kulturni centar. 1730. su Kazasi pobijedili Džungure u bitki 70 km od grada. Sredinom 19. st. su Rusi zauzeli taj prostor i 1854. osnovali tvrđavu Verniy. Oko grada se naseljavaju Rusi, Tatari i Kozaci. 1867. je grad nazvan Almatinsk, ali stanovnici nisu prihvatili novo ime grada, te je vraćeno ime Verniy. 28. svibnja 1887. je grad potpuno razoren u jakom potresu. Nakon potresa se grad obnavlja i postaje najveći ruski grad srednje Azije.

Nakon Oktobarske revolucije dolazi komunistička vlast i 1921. je grad preimenovan u Alma-Ata. 1927. Alma Ata postaje glavni grad Kazaške Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike u sklopu SSSR-a (dotad je glavni grad bio Kyzyl-Orda). 1926. je sagrađena željeznička pruga iz Turkestana do Sibira, a 1930. je Alma Ata priključena na željeznicu. Tijekom 2. svj. rata je u Alma Ati organizirana ratna industrija i došlo je mnogo izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja odakle su evakuirane cijele tvornice i institucije. Nakon rata se grad širi i grade se zgrade otporne na potrese. Od 1975. je uvedena redovna zrakoplovna linija nadzvučnim avionima do Moskve.

1991. se raspao SSSR i stvoren je nezavisni Kazahstan. 1993. je Alma-Ata preimenovana u kazaško ime Almati. 1997. je odlučeno da se glavni grad Kazahstana preseli u Astanu koja je smještena u središnjem dijelu zemlje (Almati je blizu kirgistanske granice). Almati je i dalje ostao najveći grad Kazahstana i njegov gospodarski i kulturni centar.

Zemljopis

Almati je smješten u jugoistočnom dijelu Kazahstana 80 km od granice s Kirgistanom i 300 km od granice s Kinom. Nalazi se u dolini ispod planine Alatau koja je dio planinskog lanca Tian Shan. Sjeverno od grada je Kapčagajsko umjetno jezero na rijeci Ili. Klima je kontinentalna s malo padalina, ali je ipak blaga zbog položaja među planinama. Prometna povezanost je prilično loša (postoji jedna cesta prema srednjem Kazahstanu).

Katedrala Kristova uskrsnuća

Znamenitosti

Zanimljiva je pravoslavna katedrala Kristova uskrsnuća u ruskom stilu. Postoje mnoge crkve i džamije koje su sve sagrađene nakon 1990. Grad ima i mnogo parkova. Pokraj grada postoji rekreacijska zona na brdu Kök Töbe koje je s gradom povezano žičarom.

Promet

U izgradnji je podzemna željeznica Almati.

Zimske olimpijske igre

Almati je bio jedan od kandidata za Zimske olimpijske igre 2014., a nakon što je Igre dobio ruski Soči, gradski oci razmišljaju o eventualnoj kandidaturi za Igre 2018.^[1]