Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Beograd nakon bombardiranja 1941.
Uništeni dvorac u Beogradu, 1941.
Uništena narodna knjižnica
Spomenik palim žrtvama u Beogradu 1941.

Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu dogodio se u dva navrata, 1941. i 1944. godine. Prvi put grad je bombardiralo ratno zrakoplovstvo Trećeg Reicha,[1] a tri godine kasnije, savezničko zrakoplovstvo.

Bombardiranje 1941.

U ožujku 1941. Kraljevina Jugoslavija pristupila je paktu sa Silama osovine. Uslijedili su prosvjedi u zemlji i državni udar kojim je sa vlasti svrgnut knez Pavle Karađorđević. Zemlja se približila zapadnim Saveznicima, i to u trenutku kada je Hitler namjeravao započeti Operaciju Barbarossa protiv Sovjetskog Saveza. Hitler je osobno, 27. ožujka, donio odluku da se bombardira Beograd i okupira Jugoslavija. Izvršenje zadatka je povjereno 4. zračnoj floti. Operacija je imala tajni naziv „Kazneni sud“ (njemački "Strafgericht"). Predviđajući rat, jugoslavenska Vlada je Beograd proglasila „otvorenim gradom“.

6. travnja 1941., u 6:30 ujutro, bez objave rata, sile Trećeg Reicha su napale Kraljevinu Jugoslaviju. Luftwaffe je bombardirala Beograd koristeći 234 bombardera i 120 lovaca (ukupno 484 aviona 6. i 7. travnja). Avioni su poletjeli iz Beča, Graza i Arada. Grad je bombardiran u četiri naleta 6. travnja, i ponovo 7, 11. i 12. travnja 1941. Upotrijebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi.

Beogradska protuzračna obrana nije se mogla mjeriti sa teškim naoružanjem nacističke avijacije. Ipak, oborili su 90-ak neprijateljskih borbenih zrakoplova.[2]

Posljedice

U bombardiranju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi, dok je broj ranjenih mnogostruko veći. Tisuće zgrada je oštećeno u manjem ili većem razmjeru, uključujući Narodnu knjižnicu, koju je uništila vatra.[3][4]

Njemačke snage ušle su u Beograd 12. travnja 1941. bez većeg otpora. Predvodi ih Fritz Klingenberg.

Spomenici

U okviru kompleksa Novog groblja u Beogradu, u neposrednoj blizini Sjevernog bulevara, 1966. godine formirano je Spomen groblje stradalih u travanjskom bombardiranju Beograda 1941. godine. Autorica spomen groblja bila je arhitekta Milica Momčilović. 29 mramornih ploča nalazi se na osam ozidanih betonskih humki, koje podsjećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani nastradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 646 identificiranih žrtava i podaci o 909 neidentificiranih muškaraca, 393 žene i 59 djece.

Bombardiranje 1944.

Građani Beograda su morali podnijeti znatne žrtve i zbog savezničkog bombardiranja, posebno u proljeće i jesen 1944. godine. Američko-britansko savezničko bombardiranje sastojalo se od 600 borbenih zrakoplova koji su polijetali iz Foggie i izbacivali bombe sa visine 16. i 17. travnja, a znamenito je što se također pokolopilo sa pravoslavnim Uskrsom, kao i 1941.[5] Jedna od meta bio je i koncentracijski logor Sajmište.

Porušeni su mnogi objekti, stambene zgrade, srušeni svi mostovi na Savi i Dunavu, a život je izgubilo 1.160 građana.[3] Nakon oslobođenja Beograda u listopadu 1944., savezničko bombardiranje je prestalo.

Filmovi

Poveznice

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu.
Sestrinski projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu