Aleli (j. alel), alelni geni, alelomorfi su naziv za različite oblike gena koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.[1][2] Nalaze se na paru homolognih kromosoma.[2] Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,[3] zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.[4]
Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A. Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.[1] Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti dominantnost, recesivnost, kodominantnost, nepotpuna dominacija i epistaza.[1]
Rezultat djelovanja alelomorfa je fenotip neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz drugog Mendelovog zakona, zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.[5]
Zbog ponašanja kromosoma tijekom mejoze, aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).[6]
Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.[6]
Normalna diploidna stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći (multipli aleli).[7][8]
Dio genetike koji proučava promjene genske učestalosti (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u genskoj zalisi ("gene pool") neke populacije zove se populacijska genetika.[9]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Babić, Marina. "Odgovori na postavljena pitanja iz biologije". E-škola biologije. PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om. http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ 2,0 2,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (Arhivirano 21. rujna 2016.) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 11
- ↑ "aleli ili alelomorfi". Hrvatski obiteljski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918 Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ Knepr, Maja. "201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije.". E-škola biologije. PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om. http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ "aleli ili alelomorfi". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586 Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ 6,0 6,1 "Mendel, Gregor". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090 Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ "aleli ili alelomorfi". Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://proleksis.lzmk.hr/7835/ Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ Pavlica, Mirjana. "multipli aleli". Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl6.html Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ "populacijska genetika". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507 Pristupljeno 7. veljače 2015.