Aleksandr Kareljin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Aleksandr Kareljin
Alexander Karelin RN 09-2013.jpg
Osobni podatci
Državljanstvo Flag of Russia.svg Rusija
Nadnevak rođenja 19. rujna 1967.
Mjesto rođenja Novosibirsk, Rusija
Nagrade i dostignuća
  1. Preusmjeri Predložak:Medalje šport
Olimpijske igre
zlato Seul 1988. superteška kategorija
zlato Barcelona 1992. superteška kategorija
zlato Atlanta 1996. superteška kategorija
srebro Sydney 2000. 97-130 kg
Svjetsko prvenstvo
zlato Martigny 1989. +130 kg
zlato Ostia 1990. +130 kg
zlato Varna 1991. +130 kg
zlato Stockholm 1993. +130 kg
zlato Tampere 1994. +130 kg
zlato Prag 1995. +130 kg
zlato Wroclaw 1997. +130 kg
zlato Gävle 1998. +130 kg
zlato Atena 1999. +130 kg

Aleksandr Aleksandrovič Kareljin (ruski: Александр Александрович Карелин), (Novosibirsk, 19. rujna 1967.) - ruski hrvač grčko-rimskim stilom, tri puta olimpijski pobjednik, devet puta svjetski prvak, dvanaest puta europski prvak i trinaest puta prvak Rusije. Od 1999. godine bavi se i politikom. Smatra jednim od najvećih hrvača u povijesti, apsolutno je dominirao u svojoj kategoriji. Proglašen je najboljim hrvačem 20. stoljeća u disciplina grčko-rimskim stilom. Omjer pobjeda i poraza mu je 887-2.

S 14. godina počeo je trenirati hrvanje u klubu u rodnom gradu Novosibirsku. Prvi veliki uspjeh postigao je osvojivši prvo mjesto na Svjetskom juniorskom prvenstvu 1985. godine.

Bio je olimpijski pobjednik u Seulu 1988. godine (u dresu Sovjetskog Saveza), u Barceloni 1992. godine (u dresu ZND-a) te u Atlanti 1996. godine (u dresu Rusije). U Sydneyu 2000. godine osvojio je srebrnu medalju, senzacionalno izgubivši posljednju borbu od Amerikanca Rulona Gardnera. To je bio njegov prvi poraz nakon trinaest godina. Ubrzo nakon toga, završio je športsku karijeru.

Od 1999. godine, sjedi kao zastupnik u Dumi - donjem domu ruskog parlamenta.

Dobio je brojne nagrade i priznanja kao što su: Medalja "zlatna zvijezda", Heroj Ruske Federacije (1997.), Red za zasluge za klasu IV. domovine (2008.), Medalja časti (2001.) i Red prijateljstva naroda (1989.).