Aachen

Aachen; Oche
	Grb grada Aachen
	Koordinate: 50°46′N 06°06′E / 50.767°N 6.1°E
Država	Datoteka:Flag of Germany.svg Njemačka
Savezna država	Zastava Sjeverne Rajne-Vestfalije Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno područje	Köln
Gradonačelnik	Marcel Philipp (CDU)
Površina	160,83 km2
Nadmorska visina	125–410 m
Stanovništvo	257.935 (30. lipnja 2008.)
Gustoća stanovništva	1604 stan./km2
Poštanski broj	52062–52080
Pozivni broj	0241; (Süden 02408, Verlautenheide 02405, Horbach 02407)
Registarska oznaka	AC
	Službena stranica aachen.de
Karta
	Pogreška pri izradbi sličice: ; Aachen Aachen
	Pogreška pri izradbi sličice: ; Aachen Aachen
	Položaj grada na karti Njemačke

Datoteka:Karte Aachen Stadtbezirke.png

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha = "Voda", latinski: Aquisgranum ili Aquae Granni, ripuarski: Oche, francuski: Aix-la-Chapelle, nizozemski: Aken) grad je u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u Njemačkoj, blizu njemačko-belgijsko-nizozemske tromeđe.^[1]

Stanovništvo i gospodarstvo

Aachen ima 257.935 stanovnika (stanje 2008.) te raznovrsnu industriju (metalo-prerađivačka, strojogradnja, staklarska i tekstilna industrija i dr.) koja se rano razvila na temelju manufakturne proizvodnje i nalazišta ugljena i drugih ruda u blizini. Poznatiji proizvodi iz Aachena su: automobilske gume, staklo, igle, čokolada i medenjaci (Aachener Printen).

Aachen je važno kulturno i turističko središte. U njemu se nalazi, u europskim razmjerima znamenita, stolna Aachenska katedrala iz 8. stoljeća – tzv. Dvorska kapela Karla Velikog u kojoj se nalaze grobnice Karla Velikog i Otona III., te riznica. Znameniti su i Gradska vijećnica iz 15. stoljeća te Biskupsko sjedište, ali i Visoka tehnološka škola, knjižnice, gradski arhiv, muzeji i poznato lječilište (Bad Aachen) na termomineralnim vrelima (rimsko naselje Aquae Grani).

Povijest

Datoteka:Aachen BW 2016-07-09 11-56-24.jpg

Gradska vijećnica

Osnovan je u doba rimskoga gospodstva. U rimsko doba zvao se Aquae Grani, u srednjem vijeku Aquisgranum po imenu keltskoga boga Grana (lat. Granus). Kralj Pipin stanovao je neko vrijeme u Aachenu (756.—765.). Karlo Veliki prenio je sjedište franačkih kraljeva u Aachen, dao je izgraditi dvor i katedralu, te Aachen proglasio glavnim gradom Karolinškog carstva. U katedrali su okrunjeni gotovo svi carevi Svetog Rimskog Carstva do 1531. godine.

Karlo Veliki je Aachen ukrasio umjetninama, što ih je dao prenijeti iz Ravenne, i dao da se još za njegova života u gradu okruni njegov sin Ludvik. Međutim je Ludvik, kad je postao carem, brzo dao smanjiti raskoš dvora svojega oca, smatrajući je protukršćanskom, i uveo skromnost na svim poljima. Car Fridrik I. dao je Aachen okružiti bedemima (1172.—1176.) i dao mu je, kao i car Fridrik II., znatne povlastice. Godine 1250. potvrđeni su Aachenu njegovi gradski statuti.

Stradanja za vjerskih ratova u 16. stoljeću i izbor Frankfurta na Majni za krunidbeni grad njemačkih vladara (1562.) uzrokuje opadanje Aachena.

Kad se stao razvijati protestantizam, nova struja je u Aachenu našla mnogo pristaša, koji su godine 1580. istisnuli katolički gradski magistrat, na što je Aachen 1598. godine udaren državnim progonom.

I ponovo, početkom 17. stoljeća, za Jiilijskog nasljednog rata, došli su protestanti do većine, ali su i opet bili potisnuti (1614.). Kako već car Ferdinand nije bio krunjen u Aachenu, nego je krunidba bila prenesena u Frankfurt, Aachen je izgubio mnogo od svog ugleda, a kad su uto došle i vjerske borbe i zatim 1656. i golem požar, Aachen je stao sve više propadati.

Godine 1794. Francuzi su okupirali grad, a 1801. priključen je Francuskoj, da bi 1815. pripao Pruskoj.

Mirom u Lunevilleu pripade Aachen Francuskoj (1801.), a 1815. postade pruskim gradom.

U 2. svjetskom ratu bio je teško razoren u borbama za prilaz Ruhru te je bio prvi njemački grad koje je pao u ruke Saveznika u 2.svjetskom ratu

Šport

Alemannia Aachen je poznati nogometni klub iz Aachena, član 2. Bundeslige, koji je u sezoni 2006./2007. igrao u 1. Bundesligi. Svoje utakmice igra na stadionu Tivoli, kapaciteta 21.632 mjesta.