Abolicionističko poučavanje

Abolicionističko poučavanje, također poznato kao abolicionistička pedagogija, skup je praksi i pristupa poučavanju koji naglašavaju ukidanje obrazovnih praksi koje zagovornici smatraju samim po sebi problematičnima i opresivnima. Izraz je skovala profesorica obrazovanja i kritička teoretičarka Bettina Love.

Zagovornici ovog pristupa kritizirali su polaganje ispita i zabrane varanja, te umanjili naglasak na tradicionalnim programima pismenosti i poboljšanja matematike. Privatne organizacije koje rade pod zastavom abolicionističkog poučavanja potaknule su kontroverze donoseći progresivnu politiku i aktivizam u učionice, uključujući promicanje stajališta protiv policije, kapitalizma i Izraela.

Definicija

Abolicionističko poučavanje ima svoje korijene u kritičkoj pedagogiji, intersekcijskom feminizmu i abolicionističkom djelovanju. Definira se kao »predanost težnji obrazovnoj slobodi« i težnji za obrazovnim sustavom u kojem učenici napreduju, a ne samo »preživljavaju«. Bettina Love nadalje napominje da je to nužna nadopuna kritičkoj pedagogiji, jer je pedagogija najučinkovitija kada je uparena s učiteljima koji se bore za »jednakost i pravdu učenika«. Ova metoda poučavanja navodi se kao metoda za borbu protiv sustavne opresije, rasnog nasilja, puta od škole do zatvora, oslanjanja na polaganje testova i svih ostalih dijelova sustava koje Bettina Love naziva „obrazovnim kompleksom preživljavanja”. Dr. Loretta LeMaster i Meggie Mapes primjećuju da „umjesto kaznenih mjera, abolicionistička pedagogija zahtijeva preispitivanje načina na koji se priče o varanju izvode te kojoj svrsi i čijim interesima te priče služe.”

Neki znanstvenici, poput Denise Blum, zalagali su se za neo-abolicionističku pedagogiju u obrazovnim institucijama, dodatni prostor za obradu emocionalnih odgovora i raspravu o društvenim pozicijama kako bi se spriječili neproduktivni osjećaji krivnje ili sažaljenja koji dodatno izdvajaju imigrante.

Teorijski, povijesni i aktivistički kontekst

Abolicionističko poučavanje nadahnuto je crnačkom feminističkom teorijom, abolicionističkom teorijom i izravnim djelovanjem. Pojam se može pratiti unatrag do rada Bettine Love iz 2019. naziva We Want to Do More Than Survive: Abolitionist Teaching and the Pursuit of Educational Freedom. Bettina Love, izvanredna profesorica obrazovanja na Sveučilištu u Georgiji, definira abolicionističku nastavu kao nastavu s ciljem intersekcijske društvene pravde za pravedne učionice koje vole i prihvaćaju djecu druge boje kože.

Na njega snažno utječe intersekcionalnost, okvir koji se fokusira na to kako križanje višestrukih identiteta osobe utječe na privilegiju ili diskriminaciju koju doživljava. Neke od tih osobina uključuju spol, seksualnost, rasu, etničku pripadnost, nacionalnost, vjeru i invaliditet. Abolicionistička učenja izrastaju iz pokreta za ukidanje zatvora, koji dolazi iz abolicionističkog pokreta.

Pokret za ukidanje zatvora vidi zatvorski sustav kao novi oblik ropstva koji se mora ukinuti kako bi se potlačene zajednice oslobodile. Ovaj se okvir izravno primjenjuje na druge represivne sustave, poput obrazovanja, koji upravljaju članovima društva. Ovo se oslanja na Foucaultovu ideju da se disciplina razvija tijekom vremena, kako u kaznenom sustavu tako i u školama.

Rad feministice i znanstvenice Bell Hooks također utječe na abolicionističko učenje. Njena knjiga iz 1994., Teaching to Transgress: Education as the Practice of Freedom, potiče edukatore da uče učenike da „prekorače rasne i klasne granice” kako bi težili slobodi. Također je objavila Teaching Community: A Pedagogy of Hope 2004. U ovoj knjizi, kao i u Teaching to Transgress, Hooks savjetuje učitelje da učionicu učine životnom, radosnom i ekspanzivnom. Ona potiče učenike i nastavnike na partnerski rad, kako bi međusobno oslobodili jedni druge.

Bell Hooks je pisala pod utjecajem brazilskog pedagoga Paula Freirea, čiji je roman Pedagogija obespravljenih kritizirao „bankarski model obrazovanja” i predložio kritičku pedagogiju za uključivanje učenika kao su-stvaratelja znanja. On tvrdi da kroz obrazovanje studenti mogu probuditi kritičku svijest ili conscientização, koja će ih osnažiti da pozitivno utječu na svoje zajednice.

Povezani članci

• Abolicionisti
• Kritička pedagogija
• Socijalna pravda
• Crni feminizam

Daljnje čitanje

• • Nepoznat parametar: issn
  • Nepoznat parametar: doi-access
  • Nepoznat parametar: issue
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar page nije dopušten u klasi journal
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: editor2-first
  • Nepoznat parametar: issn
  • Nepoznat parametar: editor-first
  • Nepoznat parametar: issue
  • Nepoznat parametar: editor-last
  • Nepoznat parametar: editor2-last
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: jstor
  • Nepoznat parametar: issn
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: issn
  • Nepoznat parametar: issue
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: issue
  • Nepoznat parametar: issn
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: issn
  • Nepoznat parametar: issue
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: issn
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar page nije dopušten u klasi journal
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: issue
  • Nepoznat parametar: issn
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: id
  • Nepoznat parametar: via
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: jstor
  • Nepoznat parametar: issue
  • Nepoznat parametar: issn
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: issn
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: jstor
  • Nepoznat parametar: issn
  • Nepoznat parametar: issue
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: doi-access
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  
• • Nepoznat parametar: issn
  • Nepoznat parametar: jstor
  • Nepoznat parametar: issue
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal