Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Abdullah Bukvica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Abdullah Bukvica
Abdullah Bukvica
Rođenje 1881., Rogatica
Smrt 6. listopada 1969., Brčko
Zanimanje liječnik, političar
Portal o životopisima

Dr. Abdullah-beg (ili samo Abdulah) Bukvica (Rogatica, 1881. - Brčko, 6. listopada 1969.) bio je bosanskohercegovački liječnik i političar bošnjačkog podrijetla. Bio je prvi liječnik u Brčkom i osoba koja je bila jedna od prvih osoba iz Bosne i Hercegovine koja je diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beču 1906. godine.[1]

Životopis

Abdullah Bukvica rođen 1881. u Rogatici od oca Ahmet-bega i majke Azemine. Početnu vjersku obuku učio je pred Salih ef. Dobračom i završio osno­vnu školu u rodnom mjestu, gimnaziju u Sarajevu 1902, Medicinski fakultet u Beču, gdje je promoviran za liječnika cjelokupne medicine 1908. godine. Od 1908. do 1910. godine bio je na praksi u Zemaljskoj bolnici u Sarajevu, a zatim postavljen za gradskog liječnika i upravnika bolnice u Brčkom. U isto doba povjereno mu je istraživanje i pregled bolesnika od sifilisa u više sela ispod Majevice u nekadašnjem brčanskom srezu, jer je u tim selima sifilis ha­rao gotovo epidemično.

Datoteka:Islahijet brčko.jpg
Abdullah Bukvica je bio osnivač, tajnik i predsjednik Islahijjeta u Brčkom

Abdullah Bukvica je istodobno djelovao na kulturno prosvjetnom podizanju bošnjačkog naroda preporučujući gradnju škola i slanje omladine na izučavanje znanosti i zanate. Bio je osnivač muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva Gajret i Islahijjet. Jedan period je bio tajnik Islahijjeta,a 1922. godine izabran za predsjednika istog društva i do maksimuma se zalagao u radu oko na­pretka Islahijjeta. Održavao je često predavanja iz higijene i oblasti kulture. Pomagao je organizaciju opismenjavanja i odražavanja analfabetskih tečajeva. Čest je odlazio na sela, održavao predavanja i propagirao seoske zadruge. Pod njegovim utjecajem društvo Islahijjet se znatno proširuje i već 1925. go­dine osniva se Islahijetov dom.

Vrijeme Prvog svjetskog rata Abdullah Bukvica je proveo u vojsci i godine 1916. teško je obolio od pjegavca. Tada je potpuno izgubio sluh, ali je i dalje radio kao liječnik i kao javni, društveni i kulturni radnik. Njegov je rad bio plodan između dva svjetska rata. Osnovao je društvo protiv prosjačenja 1924. godine i uredio jednu općinsku zgradu sa dvije prostorije za smještaj gradskih beskućnika nemoćnih za zaradu. Za mušku sobu sa 12, a za žensku sa deset kreveta. Uređena je i kuhinja sa potrebnom poslugom. Dom je bio pod upravom bolnice i gradskog poglavarstva, sve do poslije Drugog svjetskog rata. Godine 1923. osnovana je njegovom inicijativom općinska zadruga činovnika i službenika za uzajamno pomaganje i djelovala je sve do kraja Drugog svjetskog rata. Predsjednik te zadruge bio je Abdullah Bukvica. Od 1924. godine do završetka Drugog svjetskog rata bio je predsjednik podružnice Crvenog križa u Brčkom.

Od godine 1927. do 1945. bio je član vakufskog sabora za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kad je izbio Drugi svjetski rat 1941. godine u lipnju došlo je u Brčko 80-ero djece izbjeglica iz ratom opustošenih krajeva istočne Bosne. Abdullah Bukvica je posvetio punu pažnju i rad oko smještaja i opskrbe te djece. Nagovarao je da imućniji građani posvoje po jedno siroče, ali je u tom imao imao uspjeha. On je sam prisvojio dvije djevojčice školovao ih i osposobio za život.

Poslije umirovljavanja Abdullah Bukvica je cjelokupni bogati pribor vlastite am­bulante besplatno poklonio mjesnoj ambulanti u Gornjem Rahiću. Bukvica je objavljivao tekstove u novinama. Najčešće je pisao o higijene u raznim časo­pisima kao što su: Novi Behar, Kalendar Narodne uzdanice, Glasnik VIS-a.

Dana 6. listopada 1967. godine Abdullah Bukvica je umro u Brčkom. Narednog dana obavljena je sahrana. Sahranu je predvodio reis-ul-ulema IVZ u SFRJ Sulejman ef. Kemura, koji je nakon sahrane posjetio kuću žalosti izrazivši prisutnoj rodbini saučešće u svoje ime i u ime Islamske zajednice u SFRJ.[2]

Izvori

  1. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},
  • ]]}},

    Vanjske poveznice