 | |
| Duljina | 288,24 km |
| Nadm. visina izvora | 2310 m |
| Prosječni istjek | 590 m3/s |
| Površina porječja | 17.780 km2 |
| Izvor | Ledenjak Oberaar i Ledenjak Unteraar, Švicarska |
| Ušće | Rajna kod Koblenza, Švicarska |
| Pritoci | Lütschine, Kander, Gürbe, Saane, Zihl, Dünnern, Zulg, Emme, Önz, Murg, Pfaffneren, Wigger, Suhre, Bünz, Reuss, Limmat, Surb |
| Države | Švicarska |
| Gradovi | Bern, Thun, Biel/Bienne |
| Slijev | sjevernomorski |
| Ulijeva se u | Rajnu |
| Plovna od − do | od Nidau do Solothurn |
Aare ili Aar (Arole, "Arol") najduža je rijeka koja od izvora do ušća protiče samo kroz Švicarsku. Ulijeva se u rijeku Rajnu.
Opis
Najveći je švicarski pritok Rajne, dug 288,24 km; porječje mu je među Jurskim gorjem te Berninskim i Glarnskim Alpama površine 17.780 km2, te je najveće u Švicarskoj (2/3 cijele zemlje).
Nastaje otapanjem gornjeg i donjeg Aarskog ledenjaka (Aargletscher), koji se sastaju kod klanca Grimsel. Poslije slapa Handeck (46 m) teče kroz gornju i donju dolinu Hasli, protječe Brienčko jezero, prošavši mjesto Interlaken utječe u Thunersko jezero, iz kojeg izlazi kod mjesta Thun, dotiče se Berna, iza kojeg okreće na sjevero-istok, te dotičući se gradova Solothurna, Oltena i Aaraua kod Koblenza (preko Landshuta) sliva se u Rajnu.
Radi zaštite od poplava kanaliziran je kod Meiringena, među Bernom i Thunerskim jezerom, oko Bielerskog jezera (Nidau-Kanal) itd. Plovan je od grada Thuna. Na cijelom se tijeku upotrebljava za industrijski pogon. Glavni pritoci: Saana i Zihl s lijeva, Emme, Reuss i Limât s desna.
Izvori
Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.
Vajske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Aar |
Nedovršeni članak Aare koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.