Ašot II. od Taoa

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Bareljef iz Opize na kojem je prikazan Ašot II.

Ašot II. od Taoa (gruz. აშოტ II; umro 25. siječnja 954.),[1] iz dinastije Bagrationi, bio je gruzijski knez Tao-Klardžetije s bizantskim naslovom kuropalata.

Ašot je bio drugi sin Adarnaza I., kralja Iberije/Kartlije i mlađi brat Davida II. (vladao 923.937.) David je naslijedio Adarnaza kao naslovnog kralja Iberije, ali ne i kao kuropalat, jer je bizantski car ovu počasti dao Ašotu. Izvorni Ašotov posjed bilo je vojvodstvo Donji Tao, a Gornji Tao je stekao smrću Gurgena II. 941. godine. Oko 952. godine, od cara je primio armenski kanton Basiani.[2] Zahvaljujući naslovu kuropalata, Ašot je konkurirao utjecaju i prestižu starijeg brata Davida II., kralja Iberije.[3]

Tijekom Ašotova mandata, Giorgi Merčule sastavio je Život Grgura Handztelija. Aktivno je podržavao razvoj redovništva u Tao-Klardžetiji i obnovio glavnu crkvu samostana u Opizi. Umro je bez nasljednika, a njegove zemlje i naslovi prešli su u ruke njegovog brata kralja Sumbata I.[2] Godina njegove smrti, 954., koju je naveo srednjovjekovni kroničar Sumbat, potvrđena je gruzijskim natpisom pronađenim u povijesnom selu Merenesi u današnjem distriktu Şenkaya u Turskoj 2017. godine.[1]

Prema povjesničaru umjetnosti Vahtangu Džobadzeu, bareljef iz Opize, koji je u Gruziju dopremljen krajem Prvog svjetskog rata i koji je sada izložen u Državnom muzeju likovnih umjetnosti u Tbilisiju, ne predstavlja Ašota I. Kutopalata (umro 830.) i biblijskog kralja Davida, kako se nekad pretpostavljalo, nego obnovitelje samostana iz 10. stoljeća, Ašota II. i Davida II.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Tsikarishvili, Levan; Gozalishvili, Bebur; Koguashvili, Shalva; Imedashvili, Ana (2017). "აშოტ II კურაპალატის თაობაზე წარწერა ტაოში აღმოაჩინეს" [Natpis o Ašotu II. pronađen u Taou]. Istoriani. 83.
  2. 2,0 2,1 Tzumanov, Kiril; 1967., Studies in Christian Caucasian History, str. 493. Georgetown University Press.
  3. Tavadze, Leri (2012). "კურაპალატის ტიტული ტაო-კლარჯეთის ბაგრატიონთა სამეფო სახლში" [Title of kouropalates in Tao-Klarjeti Bagrationi royal house] (PDF). Proceedings of the Institute of Georgian History (English summary) (gruz.) Tbilisi: Meridian Publishers. Special: To the Splendid Hermitage Places of Klarjeti: str. 87. – 89. ISSN 1987-9970