1900.

---

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Događaji

14. siječnja – premijera Puccinijeve Tosce

Siječanj – ožujak

• 1. siječnja – Kruna je postala jedinstvena valuta u Austro-ugarskoj monarhiji
• 1. siječnja – U Nigeriji je uspostavljen britanski protektorat
• 2. siječnja – Prvi električni autobus pušten je u pogon u New Yorku
• 2. siječnja – John Hay najavljuje politku Otvorenih vrata koja promovira otvorenu američku trgovinu s Kinom
• 2. siječnja – Otvoren Čikaški kanal
• 5. siječnja – John Edward Redmond, vođa irskih nacionalista, poziva na ustanak protiv britanske vlasti
• 5. siječnja – Henry Augustus Rowland sa Sveučilišta John Hopkins otkriva zemljin magnetizam
• 6. siječnja – Buri napadaju Ladysmith, preko 1000 mrtvih
• 9. siječnja – Prvi putnički vlak pušten je u promet na ruti Kairo – Khartoum
• 9. siječnja – U Londonu izbija epidemija gripe
• 13. siječnja – Njemački car Vilim II. uvodi u njemačku vojsku njemački kao službeni jezik
• 14. siječnja – Premijera Puccinijeve "Tosce" u Rimu, neuspjeh, glumcima prijećeno smrću
• 23. siječnja – Oko 5000 australskih rudara kreće u štrajk
• 24. siječnja – Buri poraženi kod Spion Kopa
• 5. veljače – Ruska carska vlada opozicijskim je studentima odredila prisilnu obvezu služenja u vojsci
• 6. veljače – Osnovan Međunarodni sud u Haagu
• 9. veljače – Dwight Davis utemeljuje Davis Cup
• 27. veljače – U Engleskoj utemeljena laburistička stranka
• 28. veljače – Veliko vojvodstvo Baden donijelo je uredbu kojom se, prvi put u Njemačkoj, ženama daje pravo na studij na visokim školama. Dotad su mogle sudjelovati samo kao gosti slušači.
• 13. ožujka – Britanska vojska osvaja Bloemfontein
• 14. ožujka – SAD prelazi na zlatni standard

Travanj – lipanj

14. svibnja – otvorene II. Olimpijske igre – Pariz 1900.

• 4. travnja – Atentat na princa od Walesa u Belgiji
• 14. travnja – Jubilarna Svjetska izložba otvorena u Parizu
• 22. travnja – U Zagrebu je osnovano Društvo hrvatskih književnika. U Matici hrvatskoj sastala se osnivačka skupština Društva hrvatskih književnika, na kojoj se okupilo sto književnika iz Zagreba i trojica izvan Zagreba. Predsjedao je predsjednik inicijativnoga odbora književnik Đuro Deželić. Za prvoga predsjednika izabran je najstariji hrvatski književnik, pripadnik generacije koja je vodila hrvatski narodni preporod – tada vrlo cijenjeni i popularni Ivan Trnski.
• 30. travnja – Havaji službeno postaju teritorij SAD-a
• 14. svibnja – Druge Olimpijske igre otvorene u Parizu
• 17. svibnja – Britanska vojska osvaja Mafeking
• 18. svibnja – Velika Britanija pripaja otok Tongu
• 31. svibnja – Bokserski ustanak u Kini
• 4. lipnja – Otvorena Rodinova izložba u Parizu
• 5. lipnja – Britanska vojska zauzima Pretoriju
• 5. lipnja – Putnički brod Deutschland III. postavlja rekord u brzini
• 19. lipnja – Theodore Roosevelt postaje republikanski kandidat za potpredsjednika SAD-a
• 20. lipnja – Bokseri ubili njemačkog veleposlanika u Pekingu
• 22. lipnja - Posveta hrvatske mladeži Srcu Isusovu. Preko 160.000 hrvatskih mladića i djevojaka posvetilo se je Srcu Isusovu, a spomen na posvetu ostao je u Hrvata u pjesmi skladanoj za tu prigodu Do nebesea nek' se ori.
• 27. lipnja – Otvaranje središnje linije Londonske podzemne željeznice

Srpanj – rujan

• 2. srpnja – Iznad Bodenskog jezera izveden je prvi let zrakoplovom cepelinom, kojeg je izgradio grof Ferdinand von Zeppelin
• 15. srpnja – Britanske trupe ugušile su ustanak Ašantija u Zlatnoj obali.
• 29. srpnja – Ubijen talijanski kralj Umberto I.
• 14. kolovoza – Savezničke trupe oslobađaju zaposjednuta veleposlanstva u Pekingu
• 31. kolovoza – Kraj željezničkog štrajka Taff Vale u Južnom Walesu
• 31. kolovoza – Britanska vojska okupirala Johannesburg
• 1. rujna – Razmjenom depeša između njemačkog cara Vilima II. i američkog predsjednika Williama McKinleyja proradila je prva njemačka transatlantska kabelska linija duga 13.000 kilometara, koja je ukinula monopol Velike Britanije nad gotovo svim međunarodnim kabelskim vezama.
• 19. rujna – Alfred Dreyfus pomilovan u Parizu

Listopad – prosinac

• listopad – Norveški izumitelj Johan Vaaler traži patent za svoj izum spajalice za papir
• 16. listopada – Torijevci dobili britanske opće izbore
• 25. listopada – Velika Britanija pripaja Transvaal
• 6. studenog – Republikanac William McKinley pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u
• 1. prosinca – Švicarsko Savezno vijeće donijelo je u Bernu odluku o pograničnom pitanju oko Francuske Gvajane, oko kojeg su se sporili Francuska i Brazil; većina teritorija dodijeljena je Brazilu
• 31. prosinca – U Kini je pogubljen kineski vojnik koji je 20. lipnja ubio njemačkog veleposlanika barona Klemensa Freiherra von Kettelera.

Rođenja

Siječanj – ožujak

• 1. siječnja
  • Paola Borboni, talijanska filmska glumica († 1995.)
  • Xavier Cugat, Kubanski vođa benda († 1990.)
  • Roger Maxwell, engleski glumac († 1971.)
  • Lillian Rich, engleska glumica u nijemom filmu († 1954.)
  • Chiune Sugihara, japanski diplomat († 1986.)
• 2. siječnja
  • William Haines, američki glumac († 1973.)
  • Mansaku Itami, japanski režiser († 1946.)
• 3. siječnja
  • Mara Švel-Garmišek, hrvatska književnica († 1975.)
  • Maurice Jaubert, francuski kompozitor, ranjen u borbi († 1940.)
  • Ernst Neubach, austrijski scenarist, producent i režiser († 1968.)
• 4. siječnja – James Bond (ornitolog), američki ornitolog († 1989.)
• 5. siječnja
  • George Magrill, američki glumac († 1952.)
  • Yves Tanguy, francuski slikar († 1955.)
• 6. siječnja – John West Sinclair, američki glumac († 1945.)
• 8. siječnja
  • Dorothy Adams, američka karakterna glumica († 1988.)
  • François de Menthon, francuski političar i profesor prava († 1984.)
• 9. siječnja
  • Emmanuel d'Astier de La Vigerie, francuski novinar i političar († 1969.)
  • Richard Halliburton, američki pustolov i pisac († 1939.
• 10. siječnja – Jean Gehret, švedski glumac i režiser († 1956.)

  

  Spencer Tracy

• 29. siječnja – Viktor Leljak, hrvatski glumac († 1982.)
• 4. veljače – Jacques Prévert – francuski pjesnik († 1977.)
• 22. veljače – Luis Buñuel, španjolski filmski redatelj († 1983.)
• 5. ožujka – Josip Gostić, hrvatski pjevač († 1963.)
• 9. ožujka – Howard Hathaway Aiken, američki matematičar († 1973.)
• 12. ožujka – Jozo Martinčević, hrvatski glumac († 1991.)
• 23. ožujka – Erich Fromm, američki psihoanalitičar njemačkog podrijetla († 1980.)
• 26. ožujka – Oton Postružnik, hrvatsko-slovenski slikar († 1978.)

Travanj – lipanj

• 5. travnja – Spencer Tracy, američki filmski gluamc († 1967.)
• 15. travnja – Hijacint Bošković, hrv. dominikanski tomist, mislilac, filozof, bogoslov, prvi otvoreni kritičar nacizma u Europi († 1947.)
• 25. travnja – Vjekoslav Štefanić, hrvatski filolog († 1975.)

  

  Louis Armstrong

• 4. svibnja – Antun Augustinčić, hrvatski kipar († 1979.)
• 19. svibnja – Anton Vovk, slovenski nadbiskup († 1963.)
• 29. lipnja – Antoine de Saint-Exupéry, francuski književnik i avijatičar († 1944.)

Srpanj – rujan

• 4. srpnja – Louis Armstrong, američki jazz glazbenik († 1971.)
• 31. kolovoza – Milan Katić, hrvatski redatelj i scenarist († 1969.)
• 25. kolovoza – Hans Adolf Krebs, njemački liječnik, nobelovac († 1981.)

Listopad – prosinac

• 3. listopada – Thomas Wolfe, američki književnik († 1938.)
• 7. listopada – Heinrich Himmler, njemački nacistički političar († 1945.)
• 10. listopada – Helen Hayes, američka glumica († 1993.)
• 14. studenog – Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent († 1990.)
• 9. prosinca – Stjepan Bocak, hrvatski nogometaš († 1981.)
• 31. prosinca – Marica Stanković, hrvatska katolička aktivistica, prosvjetna djelatnica († 1957.)

Smrti

Friedrich Nietzsche

Siječanj – ožujak

• 20. siječnja – John Ruskin, engleski pisac i kritičar (* 1819.)

Travanj – lipanj

• 24. travnja – Mihovilj Naković, hrvatski pisac i učitelj iz Gradišća (* 1840.)

Srpanj – rujan

• 21. srpnja – Alberico Crescitelli, talijanski misionar i svetac (* 1863.)
• 26. srpnja – Josip Torbar, hrvatski prirodoslovac (* 1824.)
• 7. kolovoza – Wilhelm Liebknecht, njemački političari (* 1826.)
• 13. kolovoza – Vladimir Solovjov, ruski filozof i pjesnik (* 1853.)
• 25. kolovoza – Friedrich Nietzsche, njemački filozof, pjesnik i klasični filolog (* 1844.)

Listopad – prosinac

• 28. listopada – Max Müller, njemački filolog i orijentalist (* 1823.)
• 22. studenog – Arthur Sullivan, skladatelj opereta (* 1842.)
• 30. studenog – Oscar Wilde, irski književnik (* 1854.)
• 27. prosinca – William George Armstrong, engleski pronalazač i tvorničar (* 1810.)

Umjetnost

• "Ujak Vanja" – drama Antona Pavloviča Čehova
• "Lord Jim" – roman Josepha Conrada
• "Tumačenje snova" – studija Sigmunda Freuda
• "Tosca" – opera Giacoma Puccinija