Škotsko visočje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Podijela Škotske na visočje i nizinu

Škotsko visočje (škotski gaelski: A' Ghàidhealtachd, škotski: Hielans, engleski: Scottish Highlands) je planinski prostor u sjevernom dijelu Škotske. U tom dijelu planine prelaze visine od 1000., a najviši vrh je Ben Nevis, ujedno najviša planina Velike Britanije s 1343 metra. Planine su pretežito ogoljene i vrlo su slabi uvjeti za proizvodnju hrane pa su rijetko naseljene. Stanovnici visočja se nazivaju gorštacima (engleski: Highlanders) Prije 19. stoljeća su imale puno veći broj stanovnika. No, s kombinacijom mnogih čimbenika taj se broj smanjio. Tomu su pridonijeli ukidanje klanovske podjele , stavljanje van zakona tradicionalnog načina života gorštaka, masovno iseljavanje u gradska područja za vrijeme industrijske revolucije. Također su tu igrale ulogu i politička previranja kao Drugi Jakobitski ustanak i nasilno razmještanje stanovništva (tzv. Raščišćavanje visočja ) Vijeće Škotskog visočja je upravno tijelo za većinu škotskog visočja sa sjedištem u gradu Inverness.

Vidi još


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Škotsko visočje koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.