Šćedro
| Šćedro | |
|---|---|
| Podatci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | Hrvatska |
| Glavno naselje | Nastane |
| Površina | 8,37[1] km2 |
| Obalna crta | 26,135[1] km |
| Broj stanovnika | izmjenjivo |
 Otok Šćedro i Lukavci | |
Šćedro je otok uz južnu obalu Hvara, udaljen oko milju od mjesta Zavala na Hvaru. Šćedro od Hvara dijeli Šćedorski kanal, a od Korčule - Korčulanski kanal. Pored Hvara, Šćedru najbliže kopno su hridi Lukavci - 2 hridi oko 3 km zapadno od Šćedra.
Stanovništvo
Na otoku ljeti živi otprilike 30 ljudi, a zimi oko 15. Nekad su na otoku bila primorska naseljena mjesta Lovišće, Srida i Rake (zaljev Lovišće), Mostir/Moster u uvali Mostir, i Nastane odnosno selo Stan u unutarnjem dijelu otoka. Danas selo Nastane ima samo dvije održavane kuće a ostalo su ruševine. Na otoku su i 4 restorana.[2]
Opskrba vodom i strujom
Otok nema struje ni vode pa se koriste gustirne kojim se svake godine provjerava kakvoća vode, a za struju se koriste agregati i solarna struja.
Povijest i kultura
Uvale otoka Šćedra poznata su sidrišta i sigurne luke još od starog vijeka. U pomorju otoka Šćedra vodile su se poznate bitke iz doba starog Rima, poput one između Pompeja i Cezara 49. pr. Krista. Tragovi bitke nalaze su u morskim dubinama oko Šćedra.[3] Danas je zaštićen kao park prirode.[3]
24. lipnja 2023. u podmorju oko Šćedra na dubini od 50 metara pronađen je pri višeslojnima snimanjima dna pronađen je potpuno očuvan potopljeni brod s teretom antičkih amfora iz 3. stoljeća prije Krista. Mjesto brodoloma iz starog vijeka otkriveno je tijekom zajedničke vježbe protuminskih ronitelja HRM i Ratne mornarice Republike Italije koja je održana od 15. do 21. lipnja. Glede datacije i očuvanosti, radi se o jednom od najranijih, potpuno očuvanih brodoloma na istočnoj obali Jadrana.[4]
U Rakama je bila villa maritima, danas na dnu uvale Raka.[5]
Od kulturnih objekata, na otoku se nalaze ostatci dominikanskog samostana.[2]
Prema povijesnim zapisima, otok se prije zvao Torkola.
Na južnoj strani otoka se nalazi krilo aviona iz drugog svj. rata, a trup aviona je malo dublje u moru.
Klima
Šćedro ima nešto vlažniju klimu nego sjeverniji Hvar, zbog čega je u prošlosti na Šćedru jako dobro uspijevala pšenica.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ 2,0 2,1 Pitve, Crkva i samostan dominikanaca na otoku Šćedro Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 15. lipnja 2020. Pristupljeno 15. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Otok Hvar
- ↑ Kod Hvara pronađen potopljeni brod iz 3. stoljeća prije Krista . Narod.hr. 24. lipnja 2023. Pristupljeno 25. lipnja 2023.
- ↑ Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 15. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
- Otok Šćedro (privredno-geografski položaj)
- Mostir na otoku Šćedru;
- "Ecclesia in mari" na Šćedru
Zapisi o Zavičaju,svezak II,Jelsa 1970.
Nedovršeni članak Šćedro koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.