Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zlata Ivezić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Zlata Ivezić (Slavonski Brod, ) je hrvatska književnica. Piše pjesme.

Životopis

Rodila se je u Brodu 1947. godine. Sklonost ka književnosti je pokazivala odrano, čitajući djela Ivane Brlić-Mažuranić, a poslije je sama pisala pjesme. Studirala je na Pedagoškoj akademiji, na kojoj je djelovala u literarnoj skupini Tribini mladeži. Doživjela je da su joj pjesme emitirali na radijskim postajama iz rodnog Broda, Vukovara i Osijeka.[1]

Stvarala je u Hrvatskoj[1] i poslije u emigraciji[2][3]. Ondje je utemeljila časopis Hrvaticu. Svoja je djela objavila u hrvatskim glasilima Danici, Hrvatici, Hrvatskom glasu, Hrvatskom kalendaru i Hrvatskoj reviji.[1]

Za svog boravka u SAD-u je vremenom postala poznata u zajednici američkih Hrvata. U Chicagu je 1972. godine osnovala prvu školu hrvatskog jezika u kojoj je sve do velikosrpske agresije na Hrvatsku bila učiteljicom. (hrvatskog jezika)[1]) Nakon toga se je vratila u domovinu Hrvatskoj raditi kao učiteljica. [4]

U Hrvatsku je došla ljeta 1990. kao predsjednica društva Hrvatska žena iz Chicaga (utemeljeno 1929.), osnovavši inicijativni Odbor Hrvatske žene u Domovini. 25. listopada iste godine ponovo je u Zagrebu, na osnivačkoj skupštini.[5]

Nakon što su četnički pobunjenici u Borovom Selu masakrirali hrvatske policajce, organizirala je velike prosvjede u Chicagu[1] i masovni odlazak u Washington, kad se je skupilo nekoliko stotina tisuća Hrvata(!)[1]

Svoj angažman je protegla sve do samog američkog državnog vrha, pa je tako otišla tražiti i u samu Bijelu kuću zaustaviti rat u Hrvatskoj[4]. Tad je bila s još troje Hrvata primljena u Bijelu kuću za izložiti svoja traženja.[1]

Ona i suprug su dragovoljci Domovinskog rata. Čak su prodali kuću radi nabave potrebnih prehrambenih, odjevnih, medicinskih i inih materijala za hrvatske postrojbe, za ranjene hrvatske vojnike i civile te za brojne prognanike i izbjeglice. Sama se je osobno angažirala u dostavi potrebite pomoći, kao za dostavu ličkom selu Ričicama.[1] Bila je na brojnim hrvatskim bojišnicama: novogradiško, vinkovačko, naselju Maloj Bosni, Mirkovcima, Osijeku, a bila je na bojišnici u Kopačevskom ritu s generalom Kruljcem. Planirala je biti i na vukovarskoj bojišnici, no novi vojni raspored ju je vratio na novogradiško područje.[1]. U ratu je djelovala i kao snimateljica, pa je svojim snimkama dokumentirala brojne ratne trenutke s terena, bojišnica te ih arhivirala u čikaškom Hrvatskom institutu.[1]

Napisala je knjige:

  • Srebrne suze, zbirka pjesama

Pjesme su joj ušle u zbornik pjesama (KLD Rešetari) s pjesničkog skupa u Rešetarima O zemlji i zanovijeti u izboru Ivana Slišurića. Redovito je sudionica Večeri hrvatske poezije i glazbe. [1]

Članicom je Pjesničke udruge hrvatske iseljeničke lirike, udruge američkih hrvatskih pjesnikinja, koja godišnje održava skup u raznim američkim saveznim državama.[1] (Večer hrvatske iseljeničke lirike, u organizaciji Pjesničke udruge hrv. iseljeničke lirike, HKM bl. Ivana Merza Astoria, New York; Hrvatska baština muzej i knjižnica iz Clevelanda; Hrvatski nacionalni dom Cardinal Stepinac u Clevelandu)[6]

Izvori

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Cajt u NG Višnja Petranović: Pjesnikinja i dragovoljka Domovinskog rata iz Chicaga, 10. rujna 2010.
  2. HIC Hrvatsko slovo: Malkica Dugeč, književnica: Iseljeništvo uvijek živi s Domovinom, 15. svibnja 2009.
  3. Hrvatska republikanska zajednica Malkica Dugeč: Bezdomnost boli (govor s promocije knjige "Tragovima bezdomnosti"), Zagreb, 6. svibnja 2009.
    "Ne tako davno dijelila sam svoju emigrantsku sudbinu s mnogim hrvatskim piscima, suputnicima u hodu "per crucem ad lucem" "po križu do svjetla" kao što su primjerice bili: Vinko Nikolić, Lucijan Kordić, Boris Maruna, Ernest Bauer, Vjenceslav Čižek, Mirko Vidović, Milan Blažeković, Bogdan Radica, Ivo Korsky, Hrvoslav Ban, Kazimir Katalinić, Katarina Pejaković, Zlata Ivezić, Marija Fabek i mnogi drugi.
  4. 4,0 4,1 Novogradiški godišnjak Franjo Samardžić: Razgovor s Zlatom Ivezić iz Chicaga: Hrvatska je zaboravila svoju dijasporu, ali dijaspora Hrvatsku nije, 25. kolovoza 2010.
  5. Hrvatska župa sv. Jeronima - Chicago
  6. Predstavljanje sedam pjesnika osme Večeri hrvatske iseljeničke lirike Croatian Cultural Garden , Croatian Heritage Museum and Library, American Croatian Lodge Complex, Eastlake, Ohio - 8. večer hrvatske iseljeničke lirike, Chicago, 2008.

Vanjske poveznice