Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Velika i Mala Gubavica
Velika i Mala Gubavica

Velika Gubavica i Mala Gubavica su dva slapa na rijeci Cetini. Jedan od drugog su udaljeni manje od 20 metara. Dijelom su značajnog krajobraza kanjona rijeke Cetine.[1]

Osobine

Velika Gubavica visoka je 49 metara, a Mala Gubavica je visoka 7 metara. Nalaze se blizu Zadvarja. U dijelu nakon njih je prirodna oaza smirena vodotoka na samo nekoliko metara od vodopada. Zbog toga je tu Cetina pogodna za kupanje i ima se bliski pogled na slapove.[1]

Predstavljaju izlaz iz drugog od dvaju najvažnijih kanjona rijeke Cetine. Ovaj se proteže od Blata na Cetini do Zadvarja. Kanjon čiji svršetak čine dvije Gubavice usječen je u kredne i jurske vapnence te je puno homogeniji i strmiji, od prvog. Dubine je više od 50 metara. Budući da su tu nazočne rasjedne zone između slojeva, prouzročile su da na tom dijelu rijeka Cetina skreće oštro tvoreći "lakat". Slapovi Velike i Male Gubavice su na izlasku iz kanjona, na dodiru između krednih vapnenaca i eocenskog fliša.[2]

Gospodarstvo

Vodu ovih vodopada koristi hidroelektrana koja je podignuta 1912. godine.[3] To je HE Kraljevac, protočna visokotlačna derivacijska hidroelektrana snage 46,4 MW, koja koristi vodu rijeke Cetine nizvodno od brane Prančevića, kod ovih dvaju slapova, a ukupni pad vode iznosi 110 m. 1912. godine imala je dva agregata instalirane snage po 12,8 MW te je prema veličini i proizvodnji, tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi. Elektrana je bila namijenjena za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu. Stanovništvo se okoristilo strujom od ovih slapova odnosno HE od godine 1924., kad je izgrađen 15 kV-ni dalekovod od Dugog Rata do Omiša, te dvije godine potom 50 kV-ni dalekovod Dugi Rat – Split. 1932. godine, ugrađen je treći i četvrti agregat pojedinačne snage od 20,8 MW i time je s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW, HE Kraljevac bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe.[4]

Slapovi su također velika turistička atrakcija.[3]

Izvori, referencije i bilješke

  1. 1,0 1,1 D.D.: VELIČANSTVEN JE Pogledajte kako danas izgleda slap Gubavica nakon što je palo preko 200 litara kiše - Fotografija. Foto: Bernarda Božić. Dalmacija danas. Članak od 5. prosinca 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2023.
  2. Katarina Pavlek: Recentne geomorfološke promjene korita rijeke Cetine[1]. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. 2019. Pristupljeno 21. svibnja 2023. Str. 11.
  3. 3,0 3,1 Tanja Radić Lakoš, Ankica Arbutina: Turistička valorizacija rijeke Cetine. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku 3-4/2017. str. 49.
  4. HE Kraljevac. HEP. Pristupljeno 21. svibnja 2023.