Velika župa Usora-Soli bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH. Sjedište joj je bilo u Tuzli, a djelovala je od 20. srpnja 1941. Do 5. srpnja 1944. godine nosila je ime "Usora i Soli". Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane poglavnika.
Velika župa je obuhvaćala je područje kotarskih oblasti:[1]
- Doboj,
- Gračanica,
- Maglaj,
- Teslić,
- Tešanj,
- Tuzla,
- Zvornik
- Kladanj (od 16. kolovoza 1941., dotad u v. župi Lašvi-Glažu)
- Srebrenica (od 5. srpnja 1944., dotad u v. župi Vrhbosni)
- Vlasenica (od 5. srpnja 1944., dotad u v. župi Vrhbosni)
i grad Tuzla.
Uvođenjem redovne državne uprave prvi veliki župan ove velike župe je Ragib Čapljić, postavljen je disident JMO-a od 1938. i Hadžićev pristaša iz Rogatice.[2][3] Početkom svibnja 1941. vlasnik Muslimanske svijesti Muhamed Hadžibaščaušević imenovan je za ustaškog stožernika.[4] Rujna 1942. velikim županom imenovan je Bahrija Kadić.[5] Ožujka 1944. za velikog župana ove župe imenovan je Avdo Ferizbegović.[6]
Zbog ratnih operacija i prisutnosti neprijateljskih snaga, sjedište je od 10. listopada 1944. godine bilo premješteno iz Tuzle u Doboj.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 222
- ↑ Tko je tko u NDH
- ↑ Hrvatsko-bošnjački savez Životopisi: Ragib Čapljić (pristupljeno 10. svibnja 2017.)
- ↑ Svjetlopis Životopisi: Muhamed Hadžibaščaušević (pristupljeno 10. svibnja 2017.)
- ↑ Hrvatsko-bošnjački savez Životopisi: Bahrija Kadić (pristupljeno 11. svibnja 2017.)
- ↑ Hrvatsko-bošnjački savez Životopisi: Avdo (Abdulah) Ferizbegović (pristupljeno 11. svibnja 2017.)
| |||||||||||||