| Srb | |
|---|---|
  Srb Srb na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Datoteka:Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska |
| Općina/Grad | Gračac |
| Zemljopisne koordinate | 44°21′47″N 16°07′19″E / 44.363°N 16.122°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 472 |
| Pošta | 23445 |
| Pozivni broj | 023 |
 Ulaz u Srb
| |
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Zemljopisni položaj
Nalazi se u dolini izvora rijeke Une na cesti koji spaja Donji Lapac i Knin, istočno od Gračaca.
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u Srbu živi 472 stanovnika.[1]
Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[2]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:550 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1941 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:5000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:1000 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 861 bar:1869 from:0 till: 1043 bar:1880 from:0 till: 1058 bar:1890 from:0 till: 1121 bar:1900 from:0 till: 1240 bar:1910 from:0 till: 1257 bar:1921 from:0 till: 1302 bar:1931 from:0 till: 1395 bar:1948 from:0 till: 971 bar:1953 from:0 till: 930 bar:1961 from:0 till: 956 bar:1971 from:0 till: 1156 bar:1981 from:0 till: 1227 bar:1991 from:0 till: 1454 bar:2001 from:0 till: 334 bar:2011 from:0 till: 472
PlotData=
bar:1857 at: 861 fontsize:S text: 861 shift:(-10,5) bar:1869 at: 1043 fontsize:S text: 1.043 shift:(-10,5) bar:1880 at: 1058 fontsize:S text: 1.058 shift:(-10,5) bar:1890 at: 1121 fontsize:S text: 1.121 shift:(-10,5) bar:1900 at: 1240 fontsize:S text: 1.240 shift:(-10,5) bar:1910 at: 1257 fontsize:S text: 1.257 shift:(-10,5) bar:1921 at: 1302 fontsize:S text: 1.302 shift:(-10,5) bar:1931 at: 1395 fontsize:S text: 1.395 shift:(-10,5) bar:1948 at: 971 fontsize:S text: 971 shift:(-10,5) bar:1953 at: 930 fontsize:S text: 930 shift:(-10,5) bar:1961 at: 956 fontsize:S text: 956 shift:(-10,5) bar:1971 at: 1156 fontsize:S text: 1.156 shift:(-10,5) bar:1981 at: 1227 fontsize:S text: 1.227 shift:(-10,5) bar:1991 at: 1454 fontsize:S text: 1.454 shift:(-10,5) bar:2001 at: 334 fontsize:S text: 334 shift:(-10,5) bar:2011 at: 472 fontsize:S text: 472 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Povijest
Od 14. do 19. st.
Srb se spominje u 14. stoljeću kao starohrvatski srednjovjekovni grad. Iz nekih isprava iz 1345. godine vidi se da je starohrvatski srednjovjekovni grad Srb pripadao Hrvatsko-Ugarskom kralju kao kraljevska utvrda-citadela, (castra nostra regalia, videlicet Tininium... castrum Szereb... castrum Unach vocata cum corum supatibus et pertinensiis). Starohrvatski grad Srb bio je sazidan na visoku brijegu iznad potoka Sredice, gdje mu se ostaci i danas vide.
Do 1528. godine stanovništvo Srba i okolice sačinjavali su isključivo Hrvati iz plemena Lapčana. "Godine 1551. general Ivan Lenković je javio kralju Ferdinandu da su Turci izveli iz unutrašnjosti Turske više tisuća Morlaka ili Vlaha i da su se naselili oko mjesta Srba i na Kosovo polje kod Knina. S tim Vlasima su vjerojatno došli i pravoslavni kaluđeri koji su osnovali pravoslavni samostan."[3]
S vremenom se ti Vlasi pod utjecajem srpske pravoslavne Crkve tek od 1830. godine počinju izjašnjavati kao Srbi (Povijesni zapisi u arhivu Republike Hrvatske).[4]
Drugi svjetski rat
 |
U ovom članku je uočen jednostrani prikaz teme. (Rasprava) Članak je potrebno nadopuniti na način da prikazuje i druga gledišta. |
27. srpnja 1941. u Srbu se dogodio drugi značajniji oružani sukob protiv vlasti Nezavisne Države Hrvatske, koji je neopravdano prikazivan kao prvi takav sukob. Jugoslavenska historiografija zaobilazila je četnički ustanak u istočnoj Hercegovini mjesec dana prije.[5]
U Srbu su pobunu od 27. srpnja 1941. godine vodili četnički kolovođe i srpski pobunjenici Torbica, Keča, Omčikus i Radenović koji su na dan ustanka osnovali u Srbu oružani četnički puk (brigadu) s 1000 četnika (vođa četnika u kninskoj krajini bio je bivši pravoslavni pop Momčilo Đujić koji je osnovao tzv. Dinarsku diviziju). Vođa srpskih komunista u Lici, Đorđe Đoko Jovanić, bio je zapovjednik partizanskog odreda sa 60 srpskih komunista koji su se pridružili četničkom ustanku i sudjelovali u etničkom čišćenju hrvatskih civila. U samome mjestu Srb, srpski pobunjenici osvojili su napuštenu žandarmerijsku stanicu NDH, i zarobili mjesnog župnika rimokatoličke crkve monsinjora Jurja Gospodnetića i potom ga mučili i ispekli na ražnju.[6]
U SFRJ se, sve do 1991., taj dan slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske. Do 1991. godine, u SR Hrvatskoj taj se datum obilježavao kao Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske, čije je obilježavanje odredio ZAVNOH na svojoj posljednjoj sjednici u kolovozu 1945. godine, a u samostalnoj Hrvatskoj, kao Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja, jer je na taj dan 1941. osnovan Prvi sisački partizanski odred.
Balvan revolucija i Domovinski rat
Dana 25. srpnja 1990. održan je velikosrpski Sabor u Srbu na kojem je donesena secesionistička Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda. Neposredno poslje 17. kolovoza 1990. izbila je balvan revolucija, oružana pobuna protiv legalne hrvatske vlasti. Pobunjenici su uspostavili paradržavnu vlast i de facto bili integrirani u ustavno-pravni poredak Srbije. Višestrukim upletanjima JNA, MUP RH nije uspio vratiti Srb u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Mjesto je ostalo pod srpskom pobunjeničkom okupacijom sve do oslobodilačke akcije Oluja. Srb je do 1995. bio u sastavu Općine Donji Lapac, a od 1995., nakon oslobođenja toga kraja Hrvatske, priključen je Općini Gračac.
Poznate osobe
- Gustav Haueise (r. 1. svibnja 1910.), slikar, nadimkom Likan.
Izvori
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Ivan Mužić, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Naklada Bošković, Split, 2006. godine, ISBN 953-263-020-1
- ↑ Štedimlija, Savić Marković. Zavjere protiv svjetskoga mira, Alfa, Zagreb, 2005., ISBN 953-168-653-X
- ↑ Davor Marijan: Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine, Časopis za suvremenu povijest, sv. 35 br. 2, listopad 2003.
- ↑ Goran Jurišić, voditelj Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Nedovršeni članak Srb koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||
.gif){kind=link}
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |