Sibiu (županija)

PREUSMJERI Predložak:Infookvir županija u Rumunjskoj

Sibiu (IPA: [si.'biu]; (mađarski:Szeben) županija nalazi se u središnjoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije Sibiu je istoimeni grad Sibiu .

Demografija

Po popisu stanovništva iz 2002. godine na prostoru županije Sibiu živjelo je 421.724 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 78 stan/km².

Rumunji - 90.6% ( 382.061 stanovnika)^[1]
Mađari - 3,6% ( 15.344 stanovnika)
Romi - 4,1% ( 17.125 stanovnika)
Nijemci - 1,6% ( 6.554 stanovnika)
ostali - 0,1% ( 640 stanovnika)

Religija:

Rumunjski pravoslavci - 88,9%
Grkokatolici - 2,3%
Reformatorska crkva - 2,0%
Rimokatolici - 1,5%
Pentekostalna Crkva - 1,1%
Baptisti 0,9%
ostali - 3,3%

Tradicionalno u županiji Sibiu živjeo je veliki broj Transilvanijskih Saksonaca koji su germanski narod njemačkog podrijetla, ali poslije Drugog svjetskog rata njihov broj naglo opada, da bi preostali Saksonci napustili Rumunjsku poslje Rumunjske revolucije 1989. godine.

Godina	Ukupno stanovnika^[2]
1948.	335.116
1956.	372.687
1966.	414.756
1977.	481.645
1992.	452.873
2002.	421.724

Zemljopis

Županija Sibiu ima ukupno površinu od 5.432 km ².

Na južnoj strani županije nalaze se Karpati i planine Făgăraş s visinama do 2500 metara, planine čine 30% županije.

Najvažnije rijeke u županiji su Olt na jugu s pritokom Cibin, i rijeka Târnavom na sjeveru.

Susjedne županije

Braşov na istoku.
Alba na zapadu.
Mureş na sjeveru.
Vâlcea na jugu.
Argeş na jugoistoku.

Gospodarstvo

Sibiu županija je jedna od najdinamičnijih ekonomija u Rumunjskoj, te je jedna od regija s najviše stranih ulaganja.

Glavne gospodarske grane u županiji su :

Najveći prirodni resurs u županiji je plin, osobito u na sjeveru županije, te je jedan od najvećih izvora u zemlji.

U gradu Copşa Mica u komunističkom periodu bila su dva kemijska kompleksa koji su teško onečistili okoliš s crnim ugljikom, teškim metalima i ostalim kemijskim supstanama. Zato se to području još uvijek smatra jednim od najzagađenijih područja u Europi. Srećom, tek nakon 1989. godine mnogo industrijskih kompleksa je zatvoreno, a područje je polako oporavlja.