Sedam svjetskih čuda je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u arhitekturi i građevinarstvu. Kako civilizacija vremenom napreduje, tako postoji nekoliko takvih popisa.
Prvi popis svjetskih čuda sačinjen je navodno između 150. i 120. godine prije nove ere, a sačinio ga je grčki pjesnik Antipatros iz Sidona. Što ga je navelo da to učini, ne zna se. Ne zna se, štoviše, je li Antipatros poznavao građevine i skulpture na temelju vlastitog promatranja. Svih tih sedam znamenitosti bile su odabrane iz grčkog kuta gledanja, no samo jedno čudo našao je pjesnik na zemlji današnje Grčke: Fidijinog Zeusa. Tri čudesna djela bila su u Maloj Aziji: Kolos s Roda, Artemidin hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu. Nešto dalji put bio je do piramida u Gizehu, a da čovjek ugleda viseće vrtove valjalo se potruditi sve do Babilona.
Čuda što su se, tako reći, nalazila ispred kućnog praga - Antipatros je izostavio: Akropolu u Ateni. Druge stvari nije mogao pribilježiti jer su već bile porušene, kao npr. Babilonski toranj. Pjesnik svojim suvremenicima nije nudio nikakve ruševine, već samo aktualne znamenitosti. To što je riječ upravo o sedam, a ne o trinaest ili dvadeset svjetskih čuda, ovisi o simboličnom značenju brojke sedam.
Kao "osmo čudo svijeta" smatrali su ljudi kasnijih godina nekoliko tuceta značajnih građevina razasutih po čitavu svijetu. Prve rekonstrukcije antičkih svjetskih čuda, punih fantazije, nastale su u vrijeme kad se Europa počela sjećati klasike. Marten de Vos (1532. – 1603.) i u njegovo vrijeme veoma slavni isusovac Athanasius Kircher, rođen 1601. u Fuldi, dali su prvi doprinos tome, a Fischer von Erlach (1656. – 1723.) približio se već nešto više stvarnosti. Vrijedna svjedočanstva naišla su tek u trenutku, kad su se arheolozi dali na posao.
Svjetska čuda Antike:
- Keopsova piramida u Gizi (oko 2550 pr. Kr.)
- Semiramidini viseći vrtovi (Babilon, oko 600 pr. Kr.)
- Zeusov kip u Olimpiji (oko 440 pr. Kr.)
- Artemidin hram u Efezu (oko 550 pr. Kr.)
- Mauzolej u Halikarnasu (oko 350 pr. Kr.)
- Kolos s otoka Roda (oko 280 pr. Kr.)
- Aleksandrijski svjetionik, na otoku Faru pred Aleksandrijom (oko 280 pr. Kr.)
Do danas je ostala sačuvana samo Keopsova piramida, pa današnji popis čuda izgleda ovako:
- Eiffelov toranj (Pariz, Francuska) (1889.)
- Kip slobode (New York, SAD)
- most Golden Gate (San Francisco, SAD)
- Kineski zid (Kina)
- Aja Sofija (Istanbul, Turska)
- Angkor Wat (Kambodža)
- Tadž Mahal (Indija)
- Kölnska katedrala (Njemačka)
- Atomium (Bruxelles, Belgija)
- Escorial (Španjolska)
- Alhambra (Granada)
- Stolna crkva u Milanu (Italija)
- Crkva Sv. Petra (Vatikan)
- Akropola (Grčka)
- Slavoluk pobjede (Pariz, Francuska)
- Dvorac Versailles (Francuska)
- Ronchamp (crkva od Le Corbusiera) (Francuska)
- Stonehenge (Velika Britanija)
- Moskovski Kremlj (Rusija)
- Baalbek između Libanona i Antilibanona
- Džamija Omajada (Libanon)
- Hram Nikko (Japan)
- Daibutsu (orijaški Buda) (Japan)
- Hram Borobudur (Java)
- Sueski kanal (Egipat)
- Abu Simbel (Egipat)
- Mount Rushmore (SAD)
- Cape Kennedy (Florida, SAD)
- Chichen Itza (Yucatán)
- Machu Picchu (Ande)
Novih 7 svjetskih čuda
Novih 7 svjetskih čuda izabrano je 8. srpnja 2007. godine. To su:
- Kineski zid
- Koloseum u Rimu
- Taj Mahal u Indiji
- Machu Picchu
- Kip Krista Iskupitelja u Brazilu
- grad Petra
- Chichen Itza
Slijedi izbor sedam čuda prirode.
| ||||||||