Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Riba-škorpion

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Riba-škorpion djelo je francuskog putopisca Nicolasa Bouviera. Roman s elementima putopisa vodi nas kroz putovanje i boravak na Šri Lanki, gdje autor provodi nekoliko mjeseci 1955. godine.

Kontekst djela

Djelo Riba-škorpion nastavak je Upotrebe svijeta Nicolasa Bouviera. Radnja je smještena na Šri Lanki i u gradu Colombo gdje je Bouvier boravio 1955. godine. Autor je po svojim sjećanjima i bilješkama napisao ovo djelo po povratku s putovanja. Trebalo mu je više od dvadeset godina da dovrši knjigu koja konačno izlazi 1982. godine. Iste godine djelo osvaja Nagradu kritike, a godine poslije i Nagradu Schiller.

Sadržaj

Bouvier do Šri Lanke dolazi nakon dvije godine pješačenja Indijom. U djelu opisuje teške trenutke provedene na otoku, klimu koja umrtvljuje svaku volju i inicijativu, halucinacije, borbu s bolestima i drugačiji stil života na koji nailazi. Kroz knjigu pratimo njegovo putovanje. Radnja počinje njegovim dolaskom, a završava njegovim odlaskom s otoka. Pripovjedač također detaljno opisuje floru i faunu, prirodne elemente kao što su sunce, vjetar i kiša dok su opisi i karakterizacija ljudi svedeni na minimum, tek na poneke anegdote. Otok opisuje kao negostoljubivo mjesto gdje turisti i putnici nisu dobrodošli. Na početku opisuje susret s carinikom kojeg karakterizira kao prototip carinika južne Azije. Humor i ironija su sveprisutni kroz cijelo djelo. Nakon anegdote s carinikom pripovjedač opisuje sobu koju je iznajmio za jedan roupie (valuta) dnevno. Navodi kako je to već 117. soba u kojoj boravi od početka putovanja. „Osam metara dugačka, četiri metara široka.“(Bouvier, Nicolas: Le poisson-scorpion, Gallimard, Folio, 1996.) Ta će soba biti njegovo svojevrsno sklonište i utočište od vanjskog svijeta jer se većinu vremena izolirao kada je pao u depresiju, kako bi pisao i razmišljao.

Šri Lanka postaje mjesto njegova samoispitivanja, samospoznaje i samoiskušenja dok su putopisni detalji, folklor i egzotične osebujnosti samo podloga djela. Pripovjedač opisuje kako pati od malarije i žutice te ga muče visoka temperatura i neprestano povraćanje. Odlazi u grad Colombo kako bi potražio liječničku pomoć. Bolest, samoća i besparica ga obuzimaju i boji se što će se dogoditi sutradan. Nakon toga upoznaje muslimanku koja radi u trgovini hrane. Osjeća joj se blizak jer oboje osjećaju negostoljubivost mještana.

Potom pripovjedač opisuje svoja zapažanja o političkoj i vjerskoj situaciji na otoku. Deklarira otok kao komunistički i navodi stranku ultranacionalista. Budizam je glavna religija na otoku. Bouvier se gubi u svemu tome i osjeća kako gubi svoju osobnost, svoje uspomene i sjećanja i jedino što zna je kako se zove. Jedne večeri susreće starog svećenika koja se predstavlja kao Otac Avaro. Pripovjedač mu se jada i priča o temama koje ga muče: žali se na jaku vrućinu koja ga obuzima – Otac mu govori kako je taj problem i njega mučio kada je stigao na otok i kako nije mogao moliti neko vrijeme. Pripovjedač tvrdi da je otok uklet i kako nema vezu s nebom. Nakon susreta pripovjedač je mnogo sretniji. Otac Avaro bio je poput duha koji mu je pomogao da se trgne i uspravi duhovno, fizički i materijalno. Nakon susreta s njim sve će krenuti nabolje i to će biti poticaj da Bouvier napokon napusti otok.

Značenje i metafora otoka

Otac Avaro i pripovjedač zaključili su kako je navedeni otok mjesto samoispitivanja i ponovne konstrukcije samog sebe. To je prokleto mjesto u kojem klima obuzima ljude i gdje se zlo nastanilo. Ubija se svaka želja i volja za poslom, radom. Ljudi upadaju u ponor i zato mnogo njih na otoku i pije alkohol, kako bi zaboravilo bijednu svakodnevnicu koja ih okružuje.

Važnost djela

Bouvier nam ovim djelom želi poručiti kako nas putovanje u suštini može promijeniti, kako možemo pronaći novog sebe u novom svijetu i drugačijim civilizacijama. Putovanje je važno kako bismo stalno bili u procesu traganja sebe i kako bismo se neprestano nanovo gradili kao osobe.

Po odlasku s otoka, Bouvier svoju avanturu nastavlja prema Japanu koji će biti njegovo posljednje odredište prije povratka kući.

Izvori