Toggle search
Toggle menu
309,3 tis.
59
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Revillagigedo (otočje)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Revillagigedo (špa. Archipiélago de Revillagigedo) je grupa od četiri vulkanska otoka u istočnom dijelu središnjeg Pacifika.

Otoci leže oko 386 km jugozapadno od najjužnije točke poluotoka Baja California u Meksiku i administrativno su dio meksičke savezne države Colima. Jedna su od tri otočne skupine Meksika čija osnova se ne nalazi u epikontinentalnom pojasu (ostake dvije otočne skupine su: Guadalupe i Rocas Alijos).

Zemljovid arhipelaga Revillagigedo

Ukupna površina otoka je 157,81 km². Najveći otok je Socorro s površinom od 132,06 km², slijede Clarión sa 19,8 km², San Benedicto (5,94 km²) i Roca Partida sa svega 0,014 km² površine. Najviši vrh nalazi se na najvećem otoku i dostiže do 1,130 m nadmorske visine (Monte Everman). Preostala tri otoka su relativno niska (do 350 m).

Otoci se dijele na 3 unutarnja i jedan vanjski otok (Clarión). Otoci leže u vremenskim zonama između UTC-6 do UTC-8.

Na otocima nema stalnih naselja. Jedino se na otoku Socorro nalazi mornarička baza s oko 250 članova vojske i njihovih obitelji i malena baza na Clariónu s 9 mornara.

Otoke je otkrio pomorac Hernando de Grihalva 28. prosinca 1533. i dao im je ime Isla de los Inocentes.

UNESCO-va svjetska baština

Endemska Clarionska sova u veljači 1997. god.

Otoci nastanjuju brojne endemske vrste biljaka i životinja, zbog čega ih često nazivaju mali Galapagos. Od 2008., otoci imaju status specijalnog rezervata biosfere, a na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama je upisan 2016. godine kao iznimno bogato životno stanište divljih životinja, osobito morskih ptica, dok okolne vode obiluju velikim vodenim životinjama kao što su ražovke, morski psi, dupini i kitovi[1]

ID Slika Ime Površina Koordinate Najviši vrh
1510-001 Isla Socorro (San Tomás) 5,94 km² 18°47′7″N 110°58′31″W / 18.78528°N 110.97528°W / 18.78528; -110.97528 (Isla Socorro) Mount (Cerro) Evermann (1130 m)
1510-002 Isla Clarion (Santa Rosa) 19,80 km² 18°21′23″N 114°43′24″W / 18.35639°N 114.72333°W / 18.35639; -114.72333 (Isla Clarion) Monte Gallegos (335 m)
1510-003 Isla San Benedicto 5,94 km² 19°18′12″N 110°48′58″W / 19.30333°N 110.81611°W / 19.30333; -110.81611 (Isla San Benedicto) Bárcena (310 m)
1510-004 Isla Roca Partida 0,014 km² 18°59′51″N 112°03′57″W / 18.9975°N 112.06583°W / 18.9975; -112.06583 (Isla Roca Partida) (34 m)

Izvori

  1. ↑ Eight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List - informacije (engl.) Preuzeto 19. kolovoza 2016.
v • r • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Revillagigedo_(otočje)&oldid=287844"