Posuđenice

Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika. Mogu biti tuđice, usvojenice, prilagođenice ili strane riječi. Također možemo govoriti o fonološkim, leksičkim, morfološkim, semantičkim i sintaktičkim posuđenicama.^[1]

Posuđivanje

Posuđuje se zbog unutarjezičnih (hrvatski jezik nema vlastitu riječ ili je njeno značenje šire ili uže od strane riječi) ili pak izvanjezičnih razloga (politički, gospodarski, kulturni, znanstveni i zemljopisni dodiri).

Posuđivanje može biti izravno (iz jezika davaoca u jezik primalac) ili posredno (jezik davalac posuđuje već posuđene riječi). Također možemo govoriti i o kružnom posuđivanju kad se riječ vrati u jezik primalac u drukčijem obliku ili s drukčijim sadržajem.

Prema jeziku posuđivanja

Prema jeziku davaocu posuđenice možemo podijeliti na nekoliko skupina:^[1]

latinizmi - iz latinskoga jezika
grecizmi - iz grčkoga jezika
hungarizmi (mađarizmi) - iz mađarskoga jezika
germanizmi - iz njemačkoga jezika
anglizmi (anglicizmi) - iz engleskoga jezika

amerikanizmi - iz američke inačice engleskoga jezika

slavizmi - iz skupine slavenskih jezika

orijentalizmi - iz turskoga, arapskoga i perzijskoga jezika

turcizmi

- iz turskoga jezika

- iz arapskog, perzijskog i drugih orijentalnih jezika preko turskoga u hrvatski jezik

romanizmi

talijanizmi - iz talijanskoga jezika
galicizmi - iz francuskoga jezika
hispanizmi - iz španjolskoga jezika
luzitanizmi - iz portugalskoga i brazilskoga jezika

Vrste posuđenica

Strane riječi
- Strane riječi se nijednom svojom značajkom ne uklapaju u standardni jezik, navode se izvorno, te se ističu drugim izborom slova ili naglascima (npr. boss, flash).

Tuđice
- Tuđice se nekom svojom značajkom ne uklapaju u hrvatski jezik (naglasak, deklinacija) (npr. bistro, šou).

Usvojene prilagođenice
- Usvojene prilagođenice su potpuno prilagodene jeziku primaocu na svim razinama tako da ih govornici ne osjećaju tuđim riječima.

Prevedenice
- Prevedenice su "domaće" rijeci nastale na temelju stranih (npr. brzojav = telegram).

Značenjske posuđenice
- Kod značenjskih posuđenica posuđeno je samo značenje i pridruženo izrazu proširujući mu značenje (npr. mouse = miš).

Egzotizmi
- Egzotizmi su posuđenice koje označavaju posebnosti pojedinih naroda (jela ,pića -votka, sangria, paella; folklorne pojmove - ponco; biljke i životinje - avokado;pol. i društvene pojmove - džihad; građevine - iglu; novčane jedinice - dolar...).

Eponimi
- Eponimi su nazivi nekih otkrića, izumi od osobnih imena (npr. sendvič, penkala).

Internacionalizmi
- Internacionalizmi su riječi koje u više jezika imaju isto značenje i u osnovi isti izraz (stil, demokracija, politika...).^[1]

Zanimljivosti

Riječ "paprika" iz hrvatskog je jezika prešla u mnoge druge europske jezike kao posuđenica. Tako riječ "paprika" postoji u: njemačkom jeziku, francuskom, talijanskom, slovenskom, španjolskom,ruskom, portugalskom, grčkom, bjeloruskom, mađarskom, ukrajinskom, češkom, slovačkom, danskom, finskom, norveškom, švedskom, litvanskom, poljskom, nizozemskom, gruzijskom, irskom, velškom, islandskom, estonskom jeziku i dr.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 hrvatskijezik.eu – Jezično posuđivanje, pristupljeno 2. travnja 2015.

Vanjske poveznice

[HJ-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 hrvatskijezik.eu – Jezično posuđivanje, pristupljeno 2. travnja 2015.

[1]